Ako vi ili vaše dijete imate ADHD , možda se pitate mogu li dodaci magnezija pomoći u svakodnevnom funkcioniranju. Pojedina istraživanja upućuju na moguće koristi, ali zasad nema dovoljno kvalitetnih dokaza da bi se magnezij preporučio kao samostalna terapija za ADHD .
Rezultate je potrebno tumačiti oprezno jer su istraživanja mala, a neka ispituju kombinaciju više dodataka prehrani. Kakvu ulogu magnezij ima u radu mozga? Magnezij je mineral važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava, rad mišića i brojne procese u organizmu.
Sudjeluje u prijenosu živčanih signala, zbog čega znanstvenike zanima njegova moguća uloga u poteškoćama povezanima s ADHD-om. Međutim, činjenica da je magnezij potreban mozgu ne znači da će uzimanje dodatnih količina automatski poboljšati pažnju, smanjiti nemir ili olakšati kontrolu impulsa. Što istraživanja pokazuju kod djece?
U istraživanju objavljenom 2021. godine sudjelovalo je 66 djece s ADHD-om. Tijekom osam tjedana jedna je skupina primala magnezij i vitamin D , dok je druga dobivala placebo.
Kod djece koja su uzimala dodatke zabilježena su poboljšanja u pojedinim područjima, uključujući emocionalne teškoće, odnose s vršnjacima i simptome usmjerene prema unutra, poput povlačenja i emocionalne uznemirenosti. Budući da su djeca istodobno dobivala magnezij i vitamin D, nije moguće utvrditi koliki je doprinos imao svaki od tih nutrijenata.
Istraživanje također ne pruža dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da sam magnezij pouzdano smanjuje glavne simptome ADHD-a. Za jasnije preporuke potrebna su veća i kvalitetnije osmišljena istraživanja. Može li magnezij pomoći odraslima s ADHD-om? Dokazi kod odraslih također su ograničeni. Sudionici su do 12 tjedana uzimali magnezijev L-treonat .
Približno 47 % njih ostvarilo je poboljšanje koje je zadovoljilo unaprijed postavljene kriterije istraživača. Zabilježeni su i pomaci u pojedinim mjerama kognitivnog funkcioniranja. Ipak, istraživanje nije imalo placebo skupinu, a sudionici su znali što uzimaju. Zbog toga se poboljšanja ne mogu pouzdano pripisati dodatku magnezija.
Rezultati također ne dokazuju da drugi oblici magnezija imaju jednak učinak. Koje se moguće koristi još istražuju?
Znanstvenike zanima može li nadoknada magnezija utjecati na: pažnju i organizaciju – primjerice praćenje uputa i dovršavanje zadataka hiperaktivnost – izražen motorički nemir i teškoće s mirnim sjedenjem impulzivnost – reagiranje bez prethodnog razmišljanja i prekidanje drugih izvršne funkcije – planiranje, radno pamćenje i prilagođavanje promjenama emocionalno funkcioniranje – prepoznavanje i regulaciju osjećaja.
Dosadašnji nalazi ne potvrđuju da magnezij pouzdano poboljšava sva navedena područja. Moguća korist dodataka prehrani ne može se izjednačiti s dokazanom učinkovitošću liječenja ADHD-a. Koliko magnezija trebate? Nije utvrđena standardna doza magnezija za liječenje ADHD-a.
Količine korištene u istraživanjima nisu upute za samostalno uzimanje, osobito kada je riječ o djeci. Važno je razlikovati dvije vrijednosti: Pojam Što znači?
Preporučeni dnevni unos Ukupna količina magnezija iz hrane, pića i dodataka potrebna za zadovoljavanje prehrambenih potreba Gornja podnošljiva granica za dodatne izvore Količina iz određenih dodatnih izvora iznad koje raste rizik od nuspojava Primjerice, američke preporuke za ukupni dnevni unos odraslih iznose približno 310 – 420 mg , ovisno o dobi i spolu.
To nisu preporučene doze dodataka prehrani. Europska gornja podnošljiva granica za odrasle iznosi 250 mg dnevno za određene lako disocirajuće magnezijeve soli i spojeve iz dodatnih izvora . Ona ne uključuje magnezij prirodno prisutan u hrani i nije cilj koji trebate dosegnuti uzimanjem dodatka.
Ako razmišljate o dodatku za sebe ili dijete, s liječnikom ili ljekarnikom provjerite postoji li potreba za njim te koji su oblik i količina primjereni. Koje nuspojave mogu izazvati dodaci magnezija? Veće količine magnezija iz dodataka prehrani mogu uzrokovati: proljev mučninu grčeve i bolove u trbuhu .
Proljev nakon uzimanja dodatka nije isto što i teško trovanje magnezijem. Ipak, izrazito visoke razine mogu izazvati pad krvnog tlaka , otežano disanje , poremećaje srčanog ritma i srčani zastoj . Rizik je veći kod osoba s oštećenom funkcijom bubrega .
Magnezij može ometati apsorpciju nekih lijekova, uključujući određene antibiotike i lijekove za osteoporozu . Zato liječniku ili ljekarniku navedite sve lijekove i dodatke koje uzimate. Koje namirnice sadrže magnezij? Prije posezanja za dodatkom razmotrite koliko često jedete namirnice bogate magnezijem .
Dobri izvori uključuju: zeleno lisnato povrće , poput špinata bademe , indijske oraščiće i druge orašaste plodove sjemenke grah , leću , slanutak i soju cjelovite žitarice mlijeko i jogurt . Raznolika prehrana može vam pomoći zadovoljiti potrebe za magnezijem i drugim važnim nutrijentima. Trebate li mijenjati prehranu ako imate ADHD?
Uravnotežena prehrana i redovita tjelesna aktivnost dio su brige o zdravlju djece i odraslih s ADHD-om. Međutim, nije potrebno samostalno uvoditi stroge zabrane ili izbacivati cijele skupine namirnica .
Ako primijetite da određena hrana ili piće dosljedno utječu na ponašanje vašeg djeteta, vodite dnevnik prehrane i simptoma te ga pokažite stručnjaku. Eventualne promjene prehrane najbolje je planirati uz nutricionističku i liječničku podršku.
Dodaci magnezija trebaju se razmatrati u okviru individualne procjene, uz nastavak dogovorenog liječenja i stručne podrške za ADHD. Gurarie, M. (2026). 3 Ways Magnesium May Influence ADHD Symptoms . Hemamy, M. i sur. (2021).
The effect of vitamin D and magnesium supplementation on the mental health status of attention-deficit hyperactive children: a randomized controlled trial . Surman, C. i sur. (2021). L-Threonic Acid Magnesium Salt Supplementation in ADHD: An Open-Label Pilot Study .