5 čestih zabluda o probiru raka dojke zbog kojih možda odgađate važan pregled

5 čestih zabluda o probiru raka dojke zbog kojih možda odgađate važan pregled

Ovo svaka žena treba znati! 5 čestih zabluda o probiru raka dojke zbog kojih možda odgađate važan pregled Budite prvi i komentirajte! 3 min čitanja Tomislav Stanić mag. educ. philol. croat. Mislite li da vam mamografija nije potrebna jer nitko u vašoj obitelji nije imao rak dojke ili zato što ne osjećate nikakve promjene?

Takva uvjerenja mogu odgoditi pregled koji omogućuje rano otkrivanje bolesti i pravodobno liječenje. Probir raka dojke namijenjen je ženama koje nemaju simptome. Njegova je svrha otkriti sumnjive promjene prije nego što ih možete napipati ili primijetiti. Ipak, uz mamografiju se vežu brojne zablude.

U nastavku donosimo pet najčešćih i objašnjavamo što trebate znati. 1. “Pregledi su mi potrebni samo ako je netko u obitelji imao rak dojke! ” Rak dojke može se razviti i ako nitko u vašoj obitelji nije imao tu bolest. Većina oboljelih žena nema obiteljsku povijest raka dojke, pa njezin izostanak nije razlog za preskakanje preporučenih pregleda.

Procjenjuje se da je oko 5 – 10 % slučajeva raka dojke nasljedno, odnosno povezano s genskim promjenama koje se prenose s roditelja na dijete. Među najpoznatijima su promjene u genima BRCA1 i BRCA2 . Nasljedne promjene treba razlikovati od genskih promjena koje nastaju tijekom života.

Ako imate bliske srodnike koji su oboljeli od raka dojke ili jajnika, osobito u mlađoj dobi, obavijestite liječnika. Ovisno o procjeni rizika, možda ćete trebati raniji početak praćenja, genetičko savjetovanje ili dodatne pretrage. Plan pregleda treba prilagoditi vašem osobnom riziku. 2. “Mamografija me izlaže opasnoj količini zračenja!

” Mamografija je rendgenska pretraga dojki koja koristi malu dozu ionizirajućeg zračenja . Zabrinutost zbog zračenja razumljiva je, ali rizik povezan s pojedinačnim pregledom vrlo je malen. Doza ovisi o uređaju, načinu snimanja i karakteristikama dojki.

Tipična mamografija s dvije snimke svake dojke izlaže vas ukupnoj dozi od približno 0,4 milisiverta (mSv). Koristi mamografije u ranom otkrivanju raka dojke nadmašuju rizik od zračenja kada se pregled provodi prema preporukama.

Ako vas izloženost zračenju brine, razgovarajte s liječnikom o preporučenoj učestalosti pregleda i razlozima za njihovo provođenje. 3. “Na pregled trebam otići tek ako napipam kvržicu! ” Nemojte čekati kvržicu da biste se odazvali na probir. Mamografija može pokazati promjene koje su premalene da bi se mogle napipati.

Rano otkrivanje omogućuje raniji početak liječenja, koje tada može biti uspješnije. Važno je razlikovati probir kod žena bez simptoma od dijagnostičke obrade zbog uočene promjene . Ako primijetite novu kvržicu , zadebljanje, iscjedak iz bradavice ili promjenu njezina izgleda , javite se liječniku. Nemojte čekati sljedeći poziv na mamografiju.

“Ako redovito idem na mamografiju, mogu biti potpuno sigurna! ” Mamografija je važna metoda ranog otkrivanja raka dojke, ali ne može otkriti svaki tumor . Ponekad nalaz izgleda uredno iako je bolest prisutna, što se naziva lažno negativnim nalazom . Probirna mamografija ne otkrije približno jedan od osam karcinoma dojke.

Vjerojatnost takvog nalaza veća je kod žena s gustim tkivom dojki. Ako primijetite novu promjenu, javite se liječniku čak i ako ste nedavno imali uredan mamografski nalaz. Ovisno o gustoći dojki, ukupnom riziku i nalazima, liječnik može preporučiti dodatne pretrage, primjerice ultrazvuk ili magnetsku rezonanciju dojki .

Dodatno snimanje nije potrebno svakoj ženi, nego se određuje prema individualnoj procjeni. 5. “Termografija može zamijeniti mamografiju! ” Termografija infracrvenom kamerom bilježi raspodjelu topline na površini tijela. Budući da ne uključuje pritisak na dojke ni ionizirajuće zračenje, može djelovati kao privlačnija mogućnost pregleda.

Međutim, termografija nije dokazana zamjena za mamografiju . Nije potvrđena njezina učinkovitost kao samostalne metode probira i otkrivanja ranog raka dojke. Oslanjanje samo na termografiju može odgoditi dijagnozu. Uredan termografski nalaz stoga nije razlog da preskočite preporučenu mamografiju. Kada trebate započeti s pregledima dojki?

Početak i učestalost pregleda ovise o vašoj dobi, osobnoj i obiteljskoj povijesti bolesti te drugim čimbenicima rizika. Preporuke se razlikuju i među stručnim organizacijama, pa je korisno s liječnikom dogovoriti plan koji odgovara vašoj situaciji.

Prvi mamografski pregled preporučuje se između 38. i 40. godine života kod žena s rakom dojke u bližih srodnika preporučuje se raniji početak redovitih pregleda u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke žene u dobi 49 – 70 godina pozivaju se na besplatnu mamografiju svake dvije godine.

Ako ste mlađi od dobne skupine obuhvaćene nacionalnim programom, to ne znači da trebate čekati poziv ako imate simptome ili povećan rizik. Razgovarajte s liječnikom o tome kada započeti preglede, koliko ih često obavljati i trebate li dodatnu obradu. Pročitajte i ove članke: Ultrazvuk dojke: Sigurna, neinvazivna i bezbolna metoda!

Liječnica objašnjava kako izgleda, kada se radi i što znače određeni nalazi Mamografija: Idite redovito na preglede! Evo kako se pripremiti, koji su rizici i što očekivati na pregledu Što žene trebaju znati o karcinomu dojke u 30. i u 50. godini .

Tekst Dana Za vas izdvajamo Promijenite nekoliko navika pri pranju Kako najbolje oprati kuhinjske krpe da budu čiste i upijajuće? Tomislav Stanić 5 min čitanja Članak objavljen: 27-10-2026 probir raka dojke rak dojke zablude o probiru raka dojke.

Preporučujemo