Pubertet donosi brojne tjelesne i emocionalne promjene, a ne počinje kod svih u isto vrijeme. Donosimo pregled prvih znakova kod djevojčica i dječaka te objašnjavamo kada je riječ o preranom ili odgođenom sazrijevanju.
Pubertet je razdoblje u kojem dijete postupno prelazi u odraslu dob, a tijelo prolazi kroz niz fizičkih, hormonalnih i emocionalnih promjena. Kod djevojčica najčešće počinje između osme i 13. godine, a kod dječaka između devete i 14. godine. Ipak, svako dijete razvija se vlastitim tempom pa odstupanja od prosjeka ne moraju nužno upućivati na problem.
Početak puberteta pokreće hipotalamus, dio mozga koji šalje signale tijelu za pojačanu proizvodnju spolnih hormona. Kod djevojčica se povećava razina estrogena, koji potiče razvoj grudi i drugih ženskih spolnih obilježja, dok se kod dječaka povećava razina testosterona, koji potiče rast testisa i penisa te proizvodnju spermija.
Koje se promjene događaju kod djevojčica?
Jedan od prvih vidljivih znakova puberteta kod djevojčica najčešće je pojava prsnih pupoljaka, odnosno malih, čvrstih i ponekad osjetljivih kvržica ispod bradavica. Nakon toga grudi nastavljaju rasti, a postupno se pojavljuju i druge promjene:
Rast stidnih dlačica i dlačica ispod pazuha
Širenje bokova
Povećanje tjelesne težine i udjela masnog tkiva
Promjene na koži, uključujući pojačano lučenje sebuma i pojavu akni
Prva menstruacija
Menstruacija se najčešće javlja otprilike dvije godine nakon pojave prvih znakova razvoja grudi. Djevojčice obično najbrže rastu tijekom jedne do dvije godine prije prve menstruacije, a nakon nje mogu narasti još otprilike jedan do dva centimetra.
Kako se mijenja tijelo dječaka?
Kod dječaka pubertet najčešće započinje povećanjem testisa, nakon čega postupno dolazi do rasta penisa i drugih promjena povezanih sa spolnim sazrijevanjem.
Među najčešćim promjenama su:
Rast penisa i testisa
Pojava stidnih dlačica i dlačica ispod pazuha
Postupna pojava dlačica na licu
Češće erekcije i prve ejakulacije
Produbljivanje i promjena glasa
Širenje ramena
Povećanje mišićne mase i tjelesne težine
Najintenzivniji rast u visinu kod dječaka najčešće se događa između 12. i 15. godine. Iako se rast u visinu uglavnom usporava do 16. godine, razvoj mišićne mase može se nastaviti i nakon toga.
Pubertet ne mijenja samo tijelo
Hormonalne promjene tijekom puberteta utječu i na emocionalno stanje djece. U tom razdoblju mogu postati osjetljivija, intenzivnije proživljavati emocije, češće mijenjati raspoloženje ili imati izljeve ljutnje. Kod mnogih se javlja i nesigurnost zbog promjena na tijelu, kao i zabrinutost ili nelagoda zbog vlastitog izgleda.
Takve su promjene uglavnom očekivane, no važno je obratiti pozornost na dugotrajnu tugu, osjećaj beznađa ili povlačenje iz svakodnevnih aktivnosti. Ako emocionalne poteškoće počnu ometati djetetov život, dobro je potražiti savjet liječnika jer takvi simptomi mogu upućivati i na depresiju.
Prerani ulazak u pubertet
O prijevremenom pubertetu govori se kada se prvi znakovi spolnog sazrijevanja pojave prije osme godine kod djevojčica, odnosno prije devete godine kod dječaka.
Postoje dva osnovna oblika. Središnji prijevremeni pubertet nastaje kada hipotalamus prerano aktivira hormonalne procese koji pokreću spolno sazrijevanje. U većini slučajeva ne može se utvrditi konkretan uzrok. Periferni prijevremeni pubertet rjeđi je i povezan je s preranom proizvodnjom spolnih hormona zbog poremećaja rada jajnika, testisa ili nadbubrežnih žlijezda.
Rani pubertet češći je kod djevojčica, a među mogućim čimbenicima rizika su obiteljska sklonost, određeni genetski sindromi, poremećaji središnjeg živčanog sustava, ozljede ili upale mozga te, rjeđe, tumori mozga ili spolnih žlijezda.
Što ako pubertet kasni?
O odgođenom pubertetu govori se kada se kod djevojčica do 13. godine ne počnu razvijati grudi, odnosno kada kod dječaka do 14. godine ne počnu rasti penis i testisi. Takva djeca ponekad su niža od svojih vršnjaka, a često postoji i obiteljska sklonost kasnijem spolnom sazrijevanju.
Najčešći oblik je takozvani konstitucijski odgođeni pubertet, koji se javlja kod inače zdravih adolescenata i nema poznat konkretan uzrok.
Ipak, pubertet mogu odgoditi i određena zdravstvena stanja. Među njima su izolirani nedostatak gonadotropina, odnosno hormona koji pokreću pubertet, te kronične bolesti poput upalnih bolesti crijeva, bolesti srpastih stanica i cistične fibroze.
Kod djevojčica jedan od mogućih uzroka može biti i premalen udio masnog tkiva u tijelu. To se ponekad događa kod djevojčica koje se intenzivno bave sportom, primjerice gimnastikom, plesom ili plivanjem, ali i kod onih koje imaju poremećaje hranjenja ili određene kronične bolesti. Rjeđi uzrok je primarna insuficijencija jajnika, koja može biti povezana s Turnerovim sindromom.
Kako prepoznati prve znakove puberteta?
Promjene tijekom puberteta ne događaju se odjednom, već postupno. Djeca i roditelji mogu obratiti pozornost na nekoliko uobičajenih znakova:
Je li koža postala masnija ili su se pojavile akne?
Pojavljuju li se stidne dlačice ili dlačice ispod pazuha?
Je li došlo do naglog rasta u visinu?
Jesu li emocije postale intenzivnije ili se raspoloženje češće mijenja?
Primjećuju li djevojčice razvoj grudi, širenje bokova ili pojavu menstruacije?
Primjećuju li dječaci rast penisa i testisa, češće erekcije ili promjenu glasa?
Važno je imati na umu da se pubertet ne odvija jednako kod svih. Neka djeca u njega ulaze ranije, druga kasnije, a brzina i redoslijed pojedinih promjena također se mogu razlikovati. Upravo zato važnije je pratiti cjelokupan razvoj djeteta nego uspoređivati ga s vršnjacima.