Plin u Europi najskuplji je od kraja 2022. godine. Njegova cijena od početka rata na Bliskom istoku gotovo se utrostručila, a sezona grijanja tek je počela. Europa ponovno strahuje od skupog plina, no Hrvatska je, tvrde stručnjaci, u nešto boljoj situaciji. Zaliha ima dovoljno, a cijene za kućanstva zasad ne bi trebale rasti.
Europska unija u zimu ulazi s premalim zalihama plina, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen . "Od početka rata na Bliskom istoku troškovi uvoza fosilnih goriva porasli su za 106 milijardi eura, a da pritom nismo dobili ni najmanju dodatnu količinu energije.
Cijene plina od kraja veljače porasle su oko 140 posto, a cijene dizela su se udvostručile. To je stvarnost s kojom se danas suočavamo", rekla je. Kao dodatnu zaštitu von der Leyen predlaže razmatranje stvaranja zajedničkih europskih rezervi plina, po uzoru na postojeće naftne rezerve.
Problem je u tome što bi njihovo punjenje upravo sada bilo vrlo skupo. Prije početka rata na Bliskom istoku plin je na europskoj burzi stajao oko 30 eura po megavatsatu, a sada se njegova cijena približila 90 eura.
Plina ima, pitanje je cijene Energetski stručnjak Ivica Jakić upozorava da na cijenu sada utječe niz neizvjesnosti, od pravaca opskrbe do troškova transporta i osiguranja.
"Pitanje je odakle dovesti plin, tko će ga upotrijebiti, hoće li prolaziti Hormuškim tjesnacem, hoće li ići na druge lokalitete, tko ima prioritet u opskrbi, Kina, Indija, Daleki istok ili Europa. Tko će platiti osiguranje brodova i tankera, sve je to sada povezano, tako da je cijena jednostavno eksplodirala", rekao je.
No visoka cijena plina ne znači nužno i nestašicu. Stručnjaci s kojima smo razgovarali ne očekuju probleme s opskrbom u Hrvatskoj. Skladište Okoli napunjeno je više od 85 posto, LNG terminal na Krku spreman je za sezonu, a raste i domaća proizvodnja.
"Ove godine situacija je daleko bolja jer imamo veće kapacitete na LNG terminalu, skladište je puno preko 85 posto, što znači da zaista imamo dovoljne količine", rekao je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić . Veća briga zato nije hoće li plina biti, nego koliko će koštati.
"Plina će biti, samo je pitanje tko će ga moći platiti i koja će biti cijena. Nisam toliko pesimističan da će biti crna zima", rekao je Jakić. Ni plin proizveden u Hrvatskoj pritom ne mora biti jeftiniji. Ako se njegova cijena veže uz europsku burzu TTF, na konačan iznos više utječe tržište nego zemlja podrijetla.
"Ako se on veže uz cijene na TTF-u, onda je svejedno je li to naš plin ili je plin došao iz Amerike ili Alžira. Ako TTF određuje cijenu, to su pitanja koja se otvaraju i za Europsku uniju", objasnio je Jakić. Računi za kućanstva zasad ostaju isti Burzovni rast cijena zasad se neće preliti na račune kućanstava.
Državne subvencije vrijede do 31. ožujka iduće godine, a do tada bi cijena plina trebala ostati na trenutačnoj razini. "Dobra vijest za naše kupce je da cijena plina ove zime ostaje ista kao i prošle godine.
To znači da će kućanstvo koje je prošle zime za određenu potrošnju plaćalo 80 eura, za jednaku potrošnju i ove zime plaćati isti iznos", rekao je direktor Gradske plinare Zagreb - Opskrba Jeronim Tomas .
Dodao je da bi, ako subvencije nakon 31. ožujka prestanu vrijediti, cijena plina za kućanstva mogla porasti oko deset posto, pod uvjetom da ostali elementi cijene ostanu isti. Prema toj procjeni, račun od 80 eura nakon ožujka mogao bi porasti na oko 88 eura. Hoće li Vlada produljiti subvencije, pitali smo Ministarstvo gospodarstva, no do zaključenja priloga odgovor nismo dobili.
Izvor: Net.hr