Dijabetes tijekom gripe, viroze i povraćanja zahtijeva poseban oprez jer infekcije i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati značajne oscilacije šećera u krvi .
Tijekom bolesti organizam oslobađa hormone stresa, poput kortizola i adrenalina, koji povećavaju inzulinsku rezistenciju i potiču porast glukoze u krvi, zbog čega se kod osoba s dijabetesom povećava rizik od hiperglikemije, dehidracije i dijabetičke ketoacidoze.
S druge strane, smanjen unos hrane uz nepromijenjenu terapiju može dovesti do hipoglikemije, osobito kod osoba koje koriste inzulin ili određene oralne antidijabetike. Dodatni problem predstavljaju simptomi bolesti, poput vrućice, proljeva, mučnine i povraćanja, koji mogu uzrokovati gubitak tekućine i elektrolita te smanjiti unos hrane i tekućine.
Takve okolnosti mogu značajno otežati kontrolu dijabetesa , a kod osoba koje već imaju poremećenu regulaciju glukoze povećati rizik od akutnih metaboličkih komplikacija. Što napraviti ako imate dijabetes i gripu ili virozu?
Osobe s dijabetesom trebale bi tijekom akutne bolesti primjenjivati takozvana pravila za dane bolesti ( sick day rules ), odnosno prilagoditi praćenje glukoze, unos tekućine i primjenu terapije trenutačnom zdravstvenom stanju.
Najvažnije preporuke uključuju: češće mjerite šećer u krvi – tijekom bolesti preporučuje se kontrolirati glukozu svaka 2 – 4 sata, odnosno prema individualnom planu liječenja, čak i ako osoba zbog slabosti ili gubitka apetita manje jede pijte dovoljno tekućine – potrebno je redovito uzimati vodu, nezaslađeni čaj ili druge prikladne napitke kako bi se spriječila dehidracija, osobito ako su prisutni temperatura, proljev ili povraćanje nemojte samoinicijativno prekidati inzulinsku terapiju – osobe s dijabetesom tipa 1 moraju nastaviti primjenjivati bazalni inzulin čak i kada ne mogu jesti, dok se doze ostalog inzulina prilagođavaju unosu hrane i vrijednostima glukoze prema dogovorenom planu prilagodite prehranu mogućnostima organizma – ako ne možete konzumirati uobičajene obroke, pokušajte uzimati manje i češće obroke ili lako probavljivu hranu pratite znakove pogoršanja bolesti – pojava izrazite žeđi, učestalog mokrenja, bolova u trbuhu, ubrzanog disanja ili poremećaja svijesti može upućivati na ozbiljnu metaboličku komplikaciju.
Ako se bolest pogoršava ili ne uspijevate održavati odgovarajuću hidraciju, potrebno je kontaktirati liječnika radi procjene stanja i eventualne prilagodbe terapije. Dijabetes i povraćanje: Što ako ne možete zadržati hranu i tekućinu?
Povraćanje predstavlja posebno rizičnu situaciju za osobe s dijabetesom jer istodobno može dovesti do dehidracije, poremećaja elektrolita i značajnih promjena koncentracije glukoze u krvi .
Iako se može činiti logičnim da osoba koja ne jede treba smanjiti ili potpuno prekinuti antidijabetičku terapiju, takav pristup može biti opasan, osobito kod osoba s dijabetesom tipa 1 .
Ako osoba povraća, preporučuje se: uzimati male gutljaje vode ili oralne rehidracijske otopine u čestim intervalima, umjesto pokušaja da se odjednom popije veća količina tekućine mjeriti glukozu svaka 2 – 4 sata , a kod osoba s dijabetesom tipa 1 i tijekom hiperglikemije provjeravati ketone u krvi ili mokraći ako osoba ne može jesti, a glukoza pada ili postoji rizik od hipoglikemije , potrebno je uzimati odgovarajuće tekućine koje sadržavaju ugljikohidrate , primjerice zaslađeni čaj ili sok, ovisno o izmjerenoj glukozi ne prekidati bazalni inzulin kod dijabetesa tipa 1 , čak ni kada osoba ne konzumira hranu zatražiti liječnički savjet ako se povraćanje ponavlja, osobito ako osoba ne može zadržati ni male količine tekućine ili unijeti kroničnu terapiju; kod povraćanja se treba konzultirati s liječnikom u vezi uzimanja oralnih antidijabetika tijekom akutnog dijela bolesti.
Kako prepoznati hiperglikemiju i hipoglikemiju tijekom gripe? Tijekom infekcije može doći do značajnih promjena razine glukoze u krvi , zbog čega je važno prepoznati simptome previsokog i preniskog šećera, osobito ako osoba zbog bolesti slabije jede ili ne može redovito uzimati terapiju.
Hiperglikemija (povišena razina šećera u krvi) najčešće se očituje pojačanom žeđi, učestalim mokrenjem, suhoćom usta, umorom, zamućenim vidom i općom slabošću.
Ako se razvije značajna hiperglikemija uz nedostatak inzulina, mogu se pojaviti mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, duboko i ubrzano disanje te zadah karakterističnog mirisa po acetonu, što može upućivati na dijabetičku ketoacidozu.
Hipoglikemija (snižena razina šećera u krvi) najčešće se javlja kada osoba uzima inzulin ili lijekove koji potiču njegovo lučenje, a zbog bolesti ne unosi dovoljno hrane.
Tipični simptomi uključuju znojenje, drhtavicu, osjećaj gladi, lupanje srca, vrtoglavicu, razdražljivost i smetnje koncentracije, dok teški oblici mogu uzrokovati poremećaj svijesti i konvulzije. Dijabetička ketoacidoza tijekom gripe i povraćanja Dijabetička ketoacidoza jedna je od opasnijih akutnih komplikacija dijabetesa .
Nastaje kada zbog nedostatka inzulina organizam počne intenzivno razgrađivati masti i stvarati ketonska tijela, što dovodi do metaboličke acidoze i poremećaja elektrolita. Infekcije, uključujući gripu i druge virusne bolesti, jedan su od najčešćih čimbenika koji mogu potaknuti razvoj ovog stanja, osobito kod osoba s dijabetesom tipa 1.
Simptomi koji mogu upućivati na dijabetičku ketoacidozu uključuju: mučninu i ponavljano povraćanje bolove u trbuhu izrazitu žeđ i znakove dehidracije duboko i ubrzano disanje (Kussmaulovo disanje) zadah karakterističnog voćnog ili acetonskog mirisa izrazitu slabost, pospanost i poremećaj svijesti .
Ketoacidoza se može razviti i kod osoba koje uzimaju SGLT2 inhibitore, pri čemu vrijednosti glukoze mogu biti samo umjereno povišene ili čak blizu normalnih, zbog čega se ne smije isključiti samo na temelju uredne vrijednosti šećera.
Ako postoji sumnja na dijabetičku ketoacidozu, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć jer liječenje zahtijeva bolničko zbrinjavanje, intravensku nadoknadu tekućine, inzulinsku terapiju i korekciju elektrolita. Kada osoba s dijabetesom treba potražiti liječničku pomoć?
Blaže virusne infekcije se najčešće mogu liječiti kod kuće, no osobe s dijabetesom trebaju kontaktirati liječnika kada se simptomi bolesti pogoršavaju ili nije moguće održavati zadovoljavajuću kontrolu glukoze .
Liječničku pomoć potrebno je zatražiti ako: povraćanje ili proljev traju ili se ponavljaju , osobito ako osoba ne može zadržati tekućinu glukoza je trajno povišena unatoč primjeni propisane terapije vrijednosti ketona u krvi ili mokraći su povišene pojavljuju se znakovi dehidracije , poput izrazito suhog jezika, smanjenog mokrenja, vrtoglavice ili ubrzanog pulsa osoba ne može uzimati propisanu terapiju ili nije sigurna kako prilagoditi doze lijekova . Planning for Sick Days . American Diabetes Association.
