Patrick Stewart preminuo je u 86. godini nakon borbe s Alzheimerom i demencijom Lewyjevih tjelešaca zbog koje pacijenti brzo primjećuju probleme s razmišljanjem, kretanjem, ponašanjem i promjenama raspoloženjaLegendarni glumac Patrick Stewart preminuo je u osamdeset i šestoj godini života.
Njegova obitelj objavila je kako se pred kraj života borio s Alzheimerovom bolešću i demencijom Lewyjevih tjelešaca. Ovo složeno neurološko stanje pogađa pamćenje i pokret, a stručnjaci ističu kako je to jedan od najčešćih oblika progresivne demencije.
POGLEDAJTE VIDEO:Odlazak glumačke legendeZvijezda Zvjezdanih staza i filmskog serijala X-Men preminuo je dvadeset i osmog listopada 2026. godine u svom domu. Glumac je svoje posljednje trenutke proveo mirno, okružen obitelji i bliskim prijateljima. Njegova dijagnoza ranije nije bila poznata javnosti, ali je obitelj potvrdila od čega je bolovao.
Supruga Sunny brinula se o njemu tijekom njegove kratke, ali potresne borbe s teškim bolestima. Uz Alzheimerovu bolest, Stewart je imao i demenciju Lewyjevih tjelešaca, stanje koje se ponekad preklapa s drugim oblicima gubitka pamćenja. opisani su njegovi posljednji dani te je naglašeno koliko je mira osjećao na samom kraju.
- Bio je u toplom zagrljaju obitelji i prijatelja, okružen glazbom uživo, molitvom, suzama i smijehom Što je zapravo demencija Lewyjevih tjelešacaDemencija Lewyjevih tjelešaca je neurodegenerativna bolest uzrokovana abnormalnim nakupljanjem proteina u mozgu.
Ove naslage narušavaju normalno funkcioniranje moždanih stanica i ometaju njihovu međusobnu komunikaciju. Posljedično, pacijenti brzo primjećuju probleme s razmišljanjem, kretanjem, ponašanjem i promjenama raspoloženja.
Bolest obično počinje kod osoba starijih od pedeset godina, a procjenjuje se da uzrokuje do šesnaest posto svih slučajeva demencije, iako stručnjaci vjeruju da su stvarne brojke i veće. Često se povezuje i brka s Alzheimerovom bolešću, ali postoje bitne razlike.
Dok kod Alzheimera oboljeli prvo gube kratkoročno pamćenje, kod demencije Lewyjevih tjelešaca sjećanja ostaju duže očuvana, ali se javljaju problemi s organizacijom misli i halucinacijama. Od ove teške bolesti ranije su oboljele i druge poznate osobe.
Među njima su slavni komičar Robin Williams, osnivač CNN-a Ted Turner te zvijezda Zlatnih djevojaka Estelle Getty. Ključni simptomi i izazovi u dijagnoziLiječnici često teško prepoznaju ovo stanje jer se simptomi uvelike preklapaju s onima kod Parkinsonove bolesti.
Ključni znakovi uključuju probleme s pažnjom, snažne vizualne halucinacije te motoričke poteškoće poput tremora, sporog kretanja i čestih padova. Karakterističan je i poremećaj spavanja, pri čemu oboljeli fizički proživljavaju i glume svoje snove.
Uz sve to, osobe mogu patiti od snažnih fluktuacija u razini budnosti, osjećaja tjeskobe, depresije i padova krvnog tlaka. Zbog tako širokog spektra simptoma, ponekad prođu mjeseci ili godine dok liječnici ne postave točnu dijagnozu.
Ne postoji jedan specifičan test za bolest, već medicinsko osoblje koristi kombinaciju neuroloških pregleda, krvnih pretraga i snimanja mozga. - Bolest se često previdi jer mnogi liječnici nikada nisu čuli za nju ili ne znaju koji su točno simptomi - pojasnio je doktor Douglas Scharre.
Liječenje i svakodnevica s bolešćuTrenutno ne postoji lijek za demenciju Lewyjevih tjelešaca, a riječ je o izrazito progresivnoj bolesti. Životni vijek nakon dijagnoze obično iznosi od pet do osam godina, iako situacija značajno varira od pacijenta do pacijenta.
Oboljeli u ranim fazama mogu funkcionirati relativno normalno, no s vremenom trebaju sve veću pomoć, a na kraju i stalnu tuđu njegu. Liječenje se fokusira na ublažavanje simptoma kako bi se pacijentima maksimalno olakšao svakodnevni život.
Liječnici prepisuju različite lijekove za poticanje pamćenja, dok se fizičkom i radnom terapijom nastoji očuvati pokretljivost zglobova i mišića. Oboljeli su jako osjetljivi na antipsihotike, pa liječnici strogo izbjegavaju takve lijekove jer mogu opasno pogoršati stanje.
Život s ovim stanjem zahtijeva nevjerojatnu prilagodbu obitelji i cjelokupne okoline. Prilagodba životnog prostora, smanjenje buke i uspostavljanje jednostavnih dnevnih rutina pomažu oboljelima da zadrže osjećaj sigurnosti i dostojanstva u svojim najtežim danima.