Izraelski izbori bez jasnog pobjednika, a politička bitka za vlast daleko je od završene. Iako je Netanyahuov blok ostao bez sigurne većine, aktualni premijer još je itekako u igri. Ključnu ulogu mogle bi imati arapske stranke, koje su stigle do rekordnog uspjeha.
O toj temi u studiju RTL-a Danas voditelji i urednici Damira Gregoret i Petar Pereža razgovarali su s s iskusnim diplomatom i bivši ministar vanjskih poslova Mirom Kovačem. Netanyahu nije izgubio izbore, ali nije uspio osigurati jasnu većinu. Je li ovo početak njegova političkog kraja ili se još može izvući i ostati na vlasti?
Sudeći prema rezultatima, on je pobjednik jer je njegova stranka osvojila najveći broj mandata. On kao predsjednik stranke je pobijedio na izborima, s tim da njegov desni blok ima više mandata od oporbenog bloka. Međutim, postoji mogućnost da arapske stranke stanu na stranu opozicije i da to opozicija prihvati. To još nije jasno, ali sve je moguće.
Moguće je da ostanemo u nekoj vrsti pat pozicije, moguće je da Netanyahu u nekom drugom pokušaju ipak formira manjinsku vladu. Moguće je da to učini Eisenkot tako da dobije te dvije arapske stranke na svoju stranu. Vidjet ćemo. Koja je od tih opcija najizglednija? To neslaganje oporbe, Arapi bi trebali dobiti 19 mandata.
Mogli bi odlučivati o novoj vladi. Hoće li to njihovo neslaganje ostaviti Netanyahua na vlasti? Pitanje je li izraelsko društvo spremno prihvatiti te dvije arapske stranke ili jednu poluarapsku da sudjeluje u vlasti. To je već bio slučaj prije nekoliko godina i nije slavno završilo.
A Netanyahu je na tome gradio kampanju, odnosno na opasnosti od toga da Arapi odlučuju o izraelskoj državnosti, govorio je o opasnosti za sigurnost Izrael. Bio je onaj fake video, napad na Tel Aviv atomskom bombom. Tu je i Trump. Kad usporedite srž programa, nema tu prevelike razlike. Eisenkot je bivši načelnik glavnog stožera izraelske vojske.
Tu nema neke razlike u odnosu na Netanyahu. I on kaže - ne smije biti palestinske državnosti, strane vojske između rijeke i mora. On je za to da se smije naseljavati Zapadna Obala. Spomenuli ste američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je otvoreno pozvao Izraelce da glasuju za Netanyahua. Čak je rekao 'moramo zajedno dovršiti posao u Iranu'.
Je li, i na koji način, pomogao Netanyahuu ili je izraelske izbore pretvorio u svojevrsni referendum o ratu? On je pomogao Netanyahu, koji ima velikih problema što se vidjelo za vrijeme izborne kampanje. Njega je to diglo i pomoglo jer Amerika je Amerika. Bio predsjednik Trump, Joe Biden ili sutra netko treći. Amerika i Izrael su u simbiozi.
Amerikancima treba Izrael. Joe Biden je jednom rekao - da nema Izraela, trebalo bi ga izmisliti. Isto tako je Amerikancima potreban Izrael kao ispostava na Bliskom istoku, a istovremenu je Amerika jamac sigurnosti Izraelu. Naravno da američki predsjednik staje na stranu jednog od kontrahenata u kampanji i to pomaže.
Što se tiče izraelske vanjske politike, Netanyahu najavljuje nastavak pritiska na Iran. Teheran upozorava na ozbiljne posljedice ako dođe do novog napada. Gledamo li možda uvod u novi rat ili riječ tek o pritisku prije pregovora? Vrlo je izvjesno da će se konfrontacije nastaviti. Amerikanci taj posao dovršili nisu iz njihove perspektive.
Oni su riješili stvar u Venezueli, riješili su više-manje Panamski kanal. Izbacili su Kineze koji su bili tamo prisutni, riješili su Grenland. Ostaje još Iran i to im je cilj kako bi ostavili Kineze. To je opet važno za Izrael zbog njegove sigurnosti pa se tu poklapaju interesi. Netanyahu je za sad premijer u tehničkom mandatu.
Može li u sadašnjoj ulozi pokrenuti novu vojnu operaciju protiv Irana i prije nego što sastavi vladu, ako ju sastavi? Prvo treba sačekati izbore u SAD-u 3. listopada. Bit ćemo pametniji nakon toga. I tamo postoje razne ankete, stvara se štimung da će demokrati uzeti zastupnički dom i Senat. U Izraelu su ankete pokazivale nešto druge, da će dobiti oporbeni blok. Čekamo izbore u SAD-u pa ćemo opet razgovarati o toj temi.