Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je u srijedu da ne prihvaća tvrdnje dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića da najmanje deset posto zaposlenih u državnim institucijama konzumira droge , naglasivši da je su narkotici problem, ali da ne treba prozivati pojedine struke.
"Svatko ima pravo na svoje mišljenje pa tako i ja na svoje. Apsolutno ne prihvaćam to što se tiče postotaka da je struka u tome uključena", rekao je Habijan, dodajući da nije stručnjak za to područje, ali da je droga, prema onome što se može vidjeti u svakodnevnom životu, sveprisutna.
Ocijenio je da je riječ o velikom problemu i izazovu ne samo za Hrvatsku nego i za demokratska društva općenito. Istaknuo je da se ne želi upuštati u generalizacije, nego da je na institucijama da se bore protiv tog problema.
Franković je na sjednici dubrovačkog gradskog vijeća govorio o konzumaciji kokaina i naglasio da u državnim institucijama najmanje deset posto zaposlenih konzumira drogu. Govoreći o dostupnosti kokaina, spomenuo je i da u Dubrovnik i Hrvatsku stižu velike količine te droge, ustvrdivši da "kamioni kokaina" dolaze i kada ne kasne.
I policija demantira Na njegove izjave reagirala je Udruga hrvatskih sudaca, koja je osudila iznošenje takvih tvrdnji i pozvala gradonačelnika da predoči dokaze za optužbe o konzumaciji droge među zaposlenima u državnim institucijama.
O stanju na dubrovačkom području govorio je i načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević , koji je rekao da policija ne bilježi porast konzumacije droge. Istaknuo je da je policiji glavni cilj otkrivanje osoba koje nabavljaju i distribuiraju drogu, a ne samo njezinih konzumenata.
Pavličević je naveo da je policija u posljednje dvije godine zbog droge prekršajno prijavila 700 osoba, a 53 kazneno zbog dilanja.
Dodao je da se zapljene kokaina na području županije uglavnom ostvaruju nakon dugotrajnih kriminalističkih istraživanja te da je takvoj istrazi prethodilo i uhićenje šefa osiguranja jednog noćnog kluba kojeg je spominjao gradonačelnik.
U Hrvatskoj gotovo udvostručen broj liječenih zbog kokaina Broj osoba liječenih zbog kokaina u Hrvatskoj gotovo se udvostručio u četiri godine, sa 165 na 309, a stvarni razmjeri uporabe stimulansa mogli bi se pokazati tek za sedam do osam godina, upozorili su u srijedu psihijatri i stručnjaci za javno zdravstvo na Nacionalnoj Reitox akademiji u Zagrebu.
Akademiju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Agencija Europske unije za droge (EUDA), a okupila je stručnjake iz Hrvatske i drugih europskih zemalja radi razmjene iskustava i predstavljanja inovativnih pristupa liječenju poremećaja povezanih s uporabom stimulansa.
Za razliku od ovisnosti o opioidima, za liječenje ovisnosti o kokainu i drugim stimulansima ne postoji usporediva terapija lijekovima, pa se liječenje temelji ponajprije na psihosocijalnoj pomoći, rehabilitaciji i podršci obitelji, istaknuo je psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić .
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da je kokain između 2011. i 2023. zabilježio najveći relativni porast uporabe među ilegalnim drogama obuhvaćenima istraživanjima. "Broj osoba liječenih zbog kokaina gotovo se udvostručio, sa 165 u 2020. na 309 u 2024. godini.
Kokain se pritom rijetko uzima sam, najčešće je u kombinaciji s drugim drogama i alkoholom”, rekao je Capak. Prema istraživanju HZJZ-a iz 2023., kokain je tijekom prethodnih godinu dana koristilo 4,2 posto osoba u dobi od 15 do 34 godine, a među osobama u dobi od 15 do 64 godine taj je udio iznosio 2,6 posto.
Korisnici stimulansa godinama ostaju neprepoznati Capak je istaknuo da uporaba stimulansa često počinje povremeno, tijekom vikenda ili zabava, a potom može prerasti u svakodnevnu uporabu. Od prvog uzimanja kokaina do uključivanja u liječenje u Europi prosječno prođe 14 godina.
Govoreći o osobama koje koriste kokain i druge stimulanse, upozorio je da ih je teško prepoznati jer često godinama normalno rade i funkcioniraju u društvu. Prema podacima koje je iznio, samo se trećina osoba s problemima zbog uporabe stimulansa sama javlja na liječenje, dok zdravstveni sustav prvi prepoznaje tek pet posto njih.
Ćelić je upozorio da službeni podaci o liječenim osobama ne odražavaju stvarnu raširenost uporabe stimulansa te da bi se puni razmjeri problema mogli pokazati tek za sedam do osam godina.
Istaknuo je da su među sintetskim stimulansima u Hrvatskoj posebno zastupljeni amfetamini, poznati kao speed, te MDMA, odnosno ekstazi, koji su jeftiniji od kokaina i dostupniji mladima.
Uporaba kokaina porasla približno četiri puta Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković upozorio je da je godišnja prevalencija uporabe ilegalnih droga u Hrvatskoj tijekom posljednjih 15 godina porasla s 5,6 na 9,8 posto, dok je uporaba kokaina porasla približno četiri puta.
Rast uporabe prati sve veća dostupnost droga na europskom tržištu, osobito kokaina, čija proizvodnja u Latinskoj Americi raste, a Europa je jedno od glavnih odredišnih tržišta. Petković je istaknuo da mnogi korisnici stimulansa smatraju kako nemaju problem s ovisnošću jer drogu uzimaju povremeno, što otežava njihovo uključivanje u liječenje.
Upitan o izjavi dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, koji je nedavno izjavio kako u svakoj instituciji u državi, prema njegovoj procjeni, ima najmanje deset posto konzumenata kokaina te predložio testiranje političara, Petković je odbio komentirati njegove tvrdnje.
Istaknuo je da HZJZ raspolaže podacima nacionalnih istraživanja o uporabi droga, uključujući analize otpadnih voda, na temelju kojih prati trendove i planira preventivne mjere. Državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš naglasila je važnost prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i rehabilitacije ovisnosti, osobito među mladima.