Od vožnje javnim prijevozom do pronalaska odgovarajuće odjeće – ono što je drugima svakodnevica, za Hanu Božičević iz Zagreba često je prepreka. S viškom kilograma bori se još od 13. godine, a osim zdravstvenih problema , svakodnevno se suočava i s predrasudama i osudama okoline.
"Kad živite u velikom ili pretilom tijelu, razmišljate o stvarima o kojima drugi ljudi ne razmišljaju. Ulazak u tramvaj koji je prenapučen vam je problem, sjedenje u busu gdje su male stolice, a tri su sjedala zaredom, također je problem jer ne stanete na jedno sjedalo. Robu neću ni komentirati, pogotovo nama ženama.
Tu je i stigma koja dolazi, psihološki aspekt jer vas ljudi osuđuju", ispričala je Hana. No, debljina nije samo pitanje izgleda, već kronična bolest koja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Hana se, kaže, suočava s nizom dijagnoza – od Hashimotova sindroma i hipotireoze do žučnih kamenaca, anksioznosti i inzulinske rezistencije.
Svako treće dijete u osnovnoj školi ima problem s viškom kilograma Iako dijagnozu debljine u medicinskom kartonu ima manje od pet posto građana, Hrvatska je, uz Maltu, među vodećim zemljama Europske unije prema udjelu odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom.
"Više od dvije trećine odraslih stanovnika Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu težinu, dakle debljinu i prekomjernu tjelesnu težinu zajedno", upozorio je Krunoslav Capak , ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Unatoč razmjerima problema, debljina se još uvijek često ne prepoznaje kao bolest.
Na to upozorava i istraživanje provedeno među 290 liječnika obiteljske medicine iz cijele Hrvatske. Ono pokazuje da se i liječnici u svakodnevnom radu suočavaju s brojnim preprekama u pružanju pomoći pacijentima.
"Ono što je problem liječnicima jest to što nemaju dovoljno vremena baviti se takvim bolesnicima, nemaju dovoljno alata jer se u zdravstvenom sustavu malo toga fokusira na debljinu i, naravno, kao svugdje u zdravstvu, nedostaje nam ljudi", istaknuo je Dragan Soldo , predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora.
Problem nije samo u zdravstvenom sustavu, već i u društvenim stavovima koji se prenose generacijama. Jasna Vučak , predsjednica Društva nastavnika opće/obiteljske medicine, istaknula je: "Mi zapravo kulturološki imamo pomalo to razmišljanje zdravo = debelo.
I dijete koje je debelo bake će i djedovi pohvaliti riječima: 'Ajme, kako je krasno, debelo!' Promjena svijesti o tome da to možda i nije toliko dobro može se razvijati malo-pomalo."
Debljina - faktor rizika za kronične bolesti koje su uzrok 90% smrtnosti u Hrvatskoj Za Hanu je odluka da potraži pomoć došla i iz straha od zdravstvenih posljedica u budućnosti. Nije željela da je u starijoj dobi čekaju problemi s kretanjem kakve je gledala kod svoje majke. Zato se počela educirati i potražila liječničku pomoć.
"Shvatila sam da ne želim sa 60 godina imati problem da ne mogu hodati. Moja mama je imala taj problem pa sam vidjela kakve me poteškoće čekaju ako se ne dovedem u red. Tražila sam pomoć edukacijom i onda sam imala doktoricu opće prakse koja je stvarno bila divna i s kojom sam mogla otvoreno razgovarati o tome", ispričala je. Debljina povećava rizik od razvoja brojnih kroničnih bolesti, a osobama koje se s njom bore potrebni su pravodobna pomoć, razumijevanje i podrška – a ne osuda.