Jedite više, a gubite kilograme: Stručnjaci otkrivaju kako funkcionira ova metoda

Jedite više, a gubite kilograme: Stručnjaci otkrivaju kako funkcionira ova metoda

Mršavljenje se najčešće povezuje s manjim porcijama, odricanjem od omiljene hrane i stalnim osjećajem gladi.

Međutim, stručnjaci za prehranu ističu da postoji pristup koji omogućuje konzumiranje većih količina hrane uz manji kalorijski unos Riječ je o takozvanoj volumetrijskoj prehrani, odnosno metodi volume eating, koja se temelji na odabiru namirnica bogatih vodom i vlaknima.

Umjesto smanjivanja količine hrane na tanjuru, naglasak se stavlja na njezin sastav i energetsku vrijednost. Takav način prehrane može olakšati gubitak kilograma bez osjećaja stalnog odricanja.

Za razliku od restriktivnih dijeta, koje često podrazumijevaju izbacivanje pojedinih skupina namirnica, volumetrijska prehrana usredotočena je na osjećaj sitosti. Osnovna je ideja jednostavna: odabrati hranu koja zauzima više prostora na tanjuru i u želucu, ali sadrži relativno malo kalorija.

Primjerice, 100 grama zelene salate sadrži znatno manje kalorija od iste količine sira ili čokolade. To znači da osoba može pojesti veću porciju povrća, a pritom unijeti manje energije. Zašto veće porcije mogu pomoći pri mršavljenju?

Namirnice bogate vodom i vlaknima, poput povrća, voća, mahunarki i određenih cjelovitih žitarica, mogu povećati osjećaj sitosti. Vlakna usporavaju probavu, dok voda povećava volumen hrane bez značajnog povećanja kalorijske vrijednosti.

Nutricionisti objašnjavaju da se tijekom obroka želudac širi, a receptori šalju signale mozgu povezane s osjećajem sitosti. Konzumiranje hrane velikog volumena i niske energetske gustoće zato može pomoći u kontroli apetita i smanjivanju ukupnog kalorijskog unosa. Ipak, važno je naglasiti da veće porcije same po sebi ne uzrokuju mršavljenje.

Do gubitka kilograma dolazi kada osoba tijekom duljeg razdoblja troši više energije nego što je unosi. Volumetrijska prehrana može olakšati postizanje takvog kalorijskog deficita jer omogućuje zasitnije obroke. Koje namirnice treba češće jesti?

Među namirnicama koje se posebno preporučuju nalaze se lisnato povrće, krastavci, rajčice, tikvice, brokula, cvjetača i mrkva. Zahvaljujući visokom udjelu vode, mogu povećati količinu hrane u obroku bez velikog povećanja kalorijskog unosa. Dobar izbor su i voće poput jagoda, lubenice, naranči i bobičastog voća, kao i juhe na bazi povrća.

Mahunarke i cjelovite žitarice dodatno pridonose osjećaju sitosti zbog vlakana koja sadrže. Stručnjaci savjetuju da se povrće uključuje u gotovo svaki glavni obrok. Primjerice, tjestenini se mogu dodati tikvice, paprika ili brokula, dok se dio riže može zamijeniti sitno nasjeckanom cvjetačom.

Takve promjene povećavaju volumen obroka, a mogu smanjiti njegovu ukupnu energetsku gustoću. Za međuobroke preporučuju se svježe voće, povrće s humusom, jogurt s bobičastim voćem ili kokice pripremljene s malo masnoće. Važno je i kako se hrana priprema Način pripreme može značajno utjecati na kalorijsku vrijednost obroka.

Povrće kuhano na pari, pečeno s umjerenom količinom ulja ili pripremljeno u juhi obično ima manju energetsku gustoću od istog povrća prženog u velikoj količini masnoće. Posebnu pozornost treba obratiti i na dodatke poput masnih umaka, preljeva i velikih količina ulja.

Iako salata može biti niskokaloričan obrok, dodavanje obilnih količina preljeva, sira ili drugih kaloričnih sastojaka može znatno povećati njezinu energetsku vrijednost. Jedna od praktičnih preporuka jest započeti ručak ili večeru povrtnom juhom ili salatom.

Takva hrana može pridonijeti ranijem osjećaju sitosti i pomoći da osoba tijekom ostatka obroka pojede manje kaloričnih namirnica. Postoje li nedostaci ovakve prehrane? Iako volumetrijska prehrana može biti korisna, stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno usredotočiti se isključivo na količinu hrane i kalorije.

Organizmu su potrebni proteini, zdrave masnoće, vitamini i minerali. Namirnice poput orašastih plodova, avokada i maslinova ulja imaju veću energetsku gustoću, ali su važan dio uravnotežene prehrane te ih ne treba automatski izbacivati. Jednako je važno unositi dovoljno proteina iz namirnica poput jaja, ribe, mesa, mliječnih proizvoda i mahunarki.

Proteini pridonose očuvanju mišićne mase i mogu pomoći u održavanju sitosti. Prehrana koja se previše oslanja na velike količine niskokaloričnog povrća, a zanemaruje druge hranjive tvari, može dovesti do neuravnoteženog unosa. Naglo povećavanje vlakana kod nekih osoba može izazvati i nadutost ili probavne tegobe.

Može li ovaj pristup pomoći dugoročno? Jedna od prednosti volumetrijske prehrane jest njezina prilagodljivost svakodnevnom životu. Za razliku od strogih dijeta, ne zahtijeva nužno izbacivanje omiljenih namirnica, nego promjenu njihova omjera na tanjuru.

Primjerice, umjesto velikog tanjura tjestenine s malo povrća, obrok se može sastojati od manje količine tjestenine, većeg udjela povrća i izvora proteina. Time se zadržava osjećaj obilnog obroka, ali uz mogućnost manjeg kalorijskog unosa.

Hrana s niskom energetskom gustoćom može pomoći u regulaciji unosa kalorija, a pritom omogućiti zadovoljavajuće porcije. Takav se pristup može uklopiti i u mediteranski način prehrane. Ključ uspjeha stoga nije u neograničenom konzumiranju hrane, nego u pametnijem odabiru namirnica.

Veći udio povrća, voća i hrane bogate vlaknima, uz odgovarajuće količine proteina i zdravih masnoća, može pomoći u stvaranju održivih prehrambenih navika i dugoročnoj kontroli tjelesne težine.

Preporučujemo