Važno je voditi računa i o higijeni: koristiti čist pribor i opremu, ne prenositi neopranu opremu između gospodarstava te ostatke nakon klanja zbrinuti tako da im životinje ne mogu pristupiti Ministarstvo je objavilo priopćenje pod nazivom "Svinjokolja bez nedoumica: pravila su ista; biosigurnost je i dalje na prvome mjestu", u kojem ističe da pravila za predstojeću sezonu kolinja nisu nova niti su se u osnovi promijenila, pri čemu držatelji svinja i dalje moraju dosljedno poštovati propisane uvjete, s posebnim naglaskom na biosigurnost i sprečavanje unošenja i širenja bolesti.
S približavanjem sezone svinjokolja (kolinja) ponovno se pojavljuju pitanja o tome što je dopušteno, koje obveze treba ispuniti i koja pravila vrijede. Važno je odmah razjasniti da pravila nisu nova i da se u osnovi nisu promijenila.
Držatelji svinja i dalje se moraju pridržavati propisanih uvjeta, a posebnu pozornost trebaju posvetiti biosigurnosti, odnosno sprečavanju unošenja i širenja bolesti. Kako bismo otklonili nedoumice, u nastavku odgovaramo na važna pitanja javnosti. 1. Koja pravila i obveze vrijede za držatelje svinja koji kolju svinje za vlastite potrebe?
Držatelji svinja mogu klati svinje za potrebe svojeg kućanstva, ali moraju poštovati određena pravila: 2. Jesu li ta pravila nova ili su na snazi već dulje vrijeme? Ako jesu, otkad? Pravila o klanju životinja za vlastite potrebe postoje još od 2007. godine i uglavnom se nisu mijenjala. Trenutačni Pravilnik na snazi je od 2014. godine.
Dodatne mjere zbog afričke svinjske kuge uvedene su 2023. godine i prilagođavaju se širenju bolesti. U područjima s ograničenjima već je od prosinca 2023. obvezna najava klanja najmanje 48 sati unaprijed i pregled svinja najkasnije 24 sata prije klanja. 3. Postoji li ove godine neka nova obveza za držatelje svinja u odnosu na prošlu godinu?
Ako postoji, na koga se odnosi i na temelju kojeg propisa? Kad govorimo o samoj svinjokolji, obveza najave klanja i pregleda svinja u zonama ograničenja nije ovogodišnja novost – vrijedila je i ranijih godina. Odredba je propisana člankom 5. Naredbe o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj, 4.
Vrijede li ista pravila za svinjokolju u svim dijelovima Hrvatske ili postoje razlike ovisno o području? Razlike postoje zbog afričke svinjske kuge: u pojedinim područjima svinjokolja je dopuštena uz dodatne uvjete, a u zonama zaštite i nadziranja nije dopuštena.
Važno je provjeriti konkretno naselje jer ista pravila ne moraju vrijediti za cijelu županiju. Postoje li zone ograničenja u kojima vrijede posebna pravila za svinjokolju zbog afričke svinjske kuge (ASK)? Važno je napomenuti da u ovom trenutku nema izbijanja afričke svinjske kuge u držanih svinja i nisu na snazi zona zaštite i zona nadziranja.
No, za vlastite potrebe u zonama ograničenja I, II i III te u zaraženoj zoni svinjokolja je dopuštena uz sljedeće uvjete: U zonama zaštite i nadziranja svinjokolja na vlastitom objektu nije dopuštena, čak ni uz najavu i veterinarski pregled. Zato prije organizacije svinjokolje treba provjeriti u kojoj se zoni nalazi objekt. 6.
Što sve vlasnik svinje treba napraviti prije nego što organizira svinjokolju? Vlasnik svinje najprije treba provjeriti je li svinjokolja u njegovu mjestu dopuštena. Ako je objekt u zoni u kojoj su obvezni najava i pregled, treba ih pravodobno dogovoriti s ovlaštenim veterinarom. Ako svinja pokazuje znakove bolesti, klanje se ne smije započeti. 7.
Mora li se negdje prijaviti da će se obaviti svinjokolja ili o tome obavijestiti veterinara? U zonama ograničenja u kojima je svinjokolja dopuštena klanje treba najaviti ovlaštenom veterinaru najmanje 48 sati unaprijed, kako bi veterinar pregledao svinje unutar 24 sata prije klanja. 8.
Koje su najčešće pogreške koje ljudi rade tijekom svinjokolje, a koje mogu ugroziti zdravlje ljudi ili životinja? Propisi o sigurnosti hrane štite zdravlje ljudi i životinja te ih se svi moraju pridržavati.
Najvažnije je zapamtiti: Važno je voditi računa i o higijeni: koristiti čist pribor i opremu, ne prenositi neopranu opremu između gospodarstava te ostatke nakon klanja zbrinuti tako da im životinje ne mogu pristupiti. 9. Koje biosigurnosne mjere držatelji svinja moraju provoditi tijekom svinjokolje?
Biosigurnost jednostavno znači spriječiti da se uzročnik bolesti unese u objekt sa svinjama ili iz njega prenese dalje. Potrebno je održavati čistoću, prati i dezinficirati obuću, pribor i opremu te koristiti posebnu odjeću i obuću za rad sa svinjama. Treba paziti na biosigurnosne mjere i tijekom samog kolinja i osigurati preostale svinje u uzgoju.
10. Koju biste najvažniju poruku uputili ljudima koji se ovih dana pripremaju za svinjokolju? Prije svinjokolje provjerite pravila za svoje mjesto i pravodobno se javite ovlaštenom veterinaru. Odgovornim postupanjem i higijenom štitite svoj uzgoj svinja, a time i drugih uzgajivača u vašem susjedstvu.
Poštujte odredbe propisa o sigurnosti hrane jer jedino tako možemo zaštititi zdravlje ljudi i životinja – ne stavljajte na tržište meso i mesne proizvode od životinja zaklanih na gospodarstvu i izvan objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla.