Lijekovi po mjeri svakog pacijenta? Europa prikuplja 100.000 genoma za novu eru medicine

Lijekovi po mjeri svakog pacijenta? Europa prikuplja 100.000 genoma za novu eru medicine

Veliki europski projekt trebao bi pomoći u otkrivanju genetskih sklonosti bolestima, predviđanju reakcija na lijekove i razvoju personaliziranih terapija.

Može li liječnik unaprijed znati hoće li određeni lijek djelovati kod pacijenta i postoji li kod njega povećan rizik od nuspojava? Hoće li se u budućnosti terapije razvijati prema genetskim karakteristikama svakog pojedinca, a bolesti koje je danas teško dijagnosticirati otkrivati jednostavnije?

To su neka od pitanja na koja bi personalizirana medicina trebala ponuditi sve preciznije odgovore. Njezine se mogućnosti već primjenjuju u pojedinim područjima medicine, osobito u onkologiji, no za širu primjenu potrebno je bolje razumjeti genetske razlike među ljudima.

Jedan od koraka prema tom cilju jest europski projekt Genome of Europe, u kojem sudjeluje 49 partnera iz 27 europskih zemalja. Cilj je prikupiti i povezati podatke o najmanje 100.000 ljudskih genoma te stvoriti referentnu bazu koja će obuhvatiti genetsku raznolikost europskog stanovništva.

Projekt vrijedi 45 milijuna eura, od čega 20 milijuna osigurava Europska komisija kroz program Digital Europe. Pokrenut je u jesen 2024., a predviđeno trajanje je tri i pol godine.

Zašto je važno poznavati genetske razlike među populacijama?

Iako ljudi dijele većinu svojeg genetskog materijala, manje razlike u DNK mogu imati važne posljedice. One mogu utjecati na nasljednu sklonost određenim bolestima, ali i na način na koji organizam reagira na lijekove.

Problem je u tome što genetske varijante nisu jednako zastupljene u svim populacijama. Zbog toga baze podataka koje se temelje na genetskim informacijama samo određenih skupina stanovništva ne moraju dovoljno dobro odražavati raznolikost drugih populacija.

– Populacije, poput ciparske, imaju svoje specifične karakteristike – objasnila je Katerina Strati, izvanredna profesorica na Odjelu bioloških znanosti Sveučilišta na Cipru.

Istaknula je kako je važno proučavati genom na lokalnoj razini jer se genetske karakteristike jedne populacije ne mogu jednostavno zaključiti na temelju istraživanja provedenih na drugima.

Referentni genom znanstvenicima služi kao svojevrsno mjerilo: omogućuje im da genetske varijante pronađene kod pojedinca usporede s podacima o populaciji kojoj pripadaju te procijene koliko su određene promjene česte ili rijetke.

Cipar sudjeluje analizom genoma svojih stanovnika

U projekt se uključio i Cipar, preko Centra izvrsnosti za biobankiranje i biomedicinska istraživanja biobank.cy Sveučilišta na Cipru. Njihov je zadatak sekvencirati cijeli genom najmanje 310 ciparskih dobrovoljaca.

Mapiranje genoma ciparskog stanovništva započelo je još 2019. godine, a cilj je stvoriti genetsku referentnu bazu koja će pomoći u medicinskim istraživanjima i molekularnoj dijagnostici.

U sklopu projekta CYPROME dosad je analizirano više od 1000 egzoma dobrovoljaca. Egzom obuhvaća dijelove gena koji nose upute za stvaranje proteina, dok sekvenciranje cijelog genoma obuhvaća znatno veći dio DNK.

Lijekovi po mjeri svakog pacijenta? Europa prikuplja 100.000 genoma za novu eru medicine

Biobank.cy danas raspolaže s više od 123.000 bioloških uzoraka, uključuje 12.257 dobrovoljaca i sudjeluje u 14 istraživačkih programa. Istraživanja su, među ostalim, usmjerena na nasljedne bolesti bubrega, srčane bolesti i rijetka oboljenja poput Alportova sindroma.

Apostolos Malatras, viši bioinformatičar u Centru izvrsnosti, objasnio je da referentna genetska baza omogućuje istraživačima usporedbu nalaza i bolje razumijevanje genetskih karakteristika pojedinaca.

– Pomoći ćemo da razvoj lijekova, ali i njihova primjena, budu mnogo jednostavniji. Ako osoba ima poteškoća s primjenom određenog lijeka, moći ćemo razviti specijalizirani lijek prilagođen upravo toj osobi – rekao je Malatras.

Mariel Voutounou, voditeljica projekata u centru, naglasila je koliko je prikupljanje bioloških uzoraka i podataka dugotrajan proces.

– Kada liječnik ili znanstvenik želi pokrenuti istraživanje neke bolesti, kažemo da započinje dugotrajan maraton. Za prikupljanje svih tih podataka i uzoraka potrebno je mnogo vremena i truda. No, netko tko već raspolaže biobankom i tolikim bogatstvom informacija u svom istraživačkom alatu, na startnoj je poziciji deset kilometara ispred ostalih – slikovito je opisala.

Tko ima pristup genetskim podacima?

Prikupljanje genetskih podataka otvara i važno pitanje njihove zaštite. DNK sadržava osjetljive informacije ne samo o zdravlju pojedinca nego i o njegovim biološkim srodnicima.

Ciparska biobanka djeluje uz odobrenje Nacionalnog odbora za bioetiku Cipra i u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Primjenjuje se više razina tehničke i organizacijske zaštite, a pristup osobnim podacima strogo je ograničen.

Georgia Charalambidou, zadužena za etička, pravna i društvena pitanja te edukaciju u centru, istaknula je da zaštita sudionika počinje već pri njihovu uključivanju u istraživanje.

– Kada dobrovoljac dođe u naš centar, prvo mu pružamo sve potrebne informacije. Nastojimo se uvjeriti da ih je razumio i dajemo mu dovoljno vremena da ih razmotri i postavi pitanja. Naravno, uvijek se potpisuje i obrazac informiranog pristanka u kojem su navedena sva njegova prava – objasnila je.

Sudionici mogu povući svoj pristanak u bilo kojem trenutku, bez posljedica za svoje liječenje ili odnos s liječnikom. Istraživanje provedeno među približno 569 Ciprana pokazalo je da većina pozitivno gleda na genetska istraživanja, ali očekuje transparentnost i informacije o tome kako se njihovi podaci koriste. Zanimaju ih i rezultati istraživanja u kojima sudjeluju.

– Žele znati kako postupamo s njihovim podacima i kakvi su rezultati dostupni. Žele i da im se nešto vrati zauzvrat – rekla je Charalambidou.

Genetski podaci povezivat će se bez prijenosa između zemalja

Uz projekt Genome of Europe razvija se i europska infrastruktura za genetske podatke, European Genomic Data Infrastructure (GDI). Njezina je zadaća omogućiti sigurno povezivanje i analizu genetskih podataka iz različitih zemalja.

To znači da istraživači neće morati prebacivati datoteke s genetskim podacima iz jedne države u drugu. Umjesto toga, analize će moći provoditi izravno na sustavima u kojima su podaci pohranjeni.

Takva je suradnja posebno važna za istraživanje rijetkih bolesti jer omogućuje usporedbu genetskih nalaza među različitim populacijama i povećava mogućnost pronalaska uzroka bolesti.

Personalizirana medicina već je dio kliničke prakse u nekim područjima, no terapije u potpunosti prilagođene genetskim karakteristikama svakog pojedinca još su dugoročan cilj. Europski projekt prikupljanja 100.000 genoma trebao bi pomoći u stvaranju temelja za precizniju dijagnostiku, učinkovitiju prevenciju i liječenje koje će sve više odgovarati individualnim potrebama pacijenata.

Preporučujemo