Od iduće godine bruto minimalna plaća iznosit će 1130 eura, što je 80 eura više nego dosad. No radnicima će na račun sjesti tek oko 50 eura više. Dok Vlada povećanje smatra realnim, poslodavci upozoravaju na pad konkurentnosti, a sindikati poručuju da minimalac ne prati stvarne troškove života.
Mirjana je jedna od radnica u Hrvatskoj koja cijeli radni vijek prima minimalnu plaću . U tekstilnoj industriji radi od prvog dana zaposlenja, a njezina primanja nikada nisu bila veća od zakonski propisanog minimuma. "Nisam nikad imala veće prihode, cijeli život sam na minimalnoj plaći.
Od prvog dana sam radila u tekstilu, a zna se da je tekstil zadnja grana po plaćanju", kaže Mirjana. Od iduće godine bruto minimalna plaća iznosit će 1130 eura. Riječ je o povećanju od 80 eura bruto u odnosu na dosadašnji iznos. No radnici smatraju da bi rast plaća trebao biti znatno veći kako bi pratio sve skuplji život.
"Prosječna minimalna plaća trebala bi uvijek rasti prema troškovima današnjeg života, jer je standard jako visok. A ove plaće nisu za ovaj standard života, pogotovo taj minimalac. Da je 1500 eura, već bi bilo", smatra Mirjana.
Vlada: Povećanje je realno, poslodavci upozoravaju na konkurentnost Vlada predloženo povećanje smatra uravnoteženim i realnim. "Smatramo da je ovaj predloženi rast realan. On štiti radnike, posebno one s najnižim plaćama, ali isto tako vodi računa o konkurentnosti i potrebama hrvatskog gospodarstva", poručio je premijer Andrej Plenković.
Riječ je o dvostruko većem povećanju od onoga koje je predlagala Hrvatska udruga poslodavaca. Ondje upozoravaju da rast minimalne plaće u Hrvatskoj znatno nadmašuje prosjek europodručja, što bi moglo dodatno narušiti konkurentnost domaćeg gospodarstva.
"Taj raskorak između rasta minimalne plaće u Republici Hrvatskoj i triput manjeg rasta u prosjeku europodručja znači samo daljnji pad produktivnosti, odnosno potkopavanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", upozorava glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
Prema podacima koje je predstavila Vlada, bruto minimalna plaća prije deset godina iznosila je 414 eura, dok će iduće godine dosegnuti 1130 eura. To je povećanje od 716 eura, odnosno 173 posto. Sindikati, međutim, smatraju da je minimalac i dalje prenizak.
"Ako je 1130 eura bruto potkopavanje konkurentnosti, onda postavljam pitanje kako su konkurentni poslodavci u Njemačkoj, koji isplaćuju tri puta veće plaće?", pita predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
Od 80 eura bruto radniku ostaje oko 50 eura Iz Hrvatske obrtničke komore upozoravaju da se radnici ne bi trebali iznenaditi kada im iduće godine stigne prva povećana plaća. Naime, najavljeno povećanje odnosi se na bruto plaću, a ne na iznos koji radnik dobiva na račun. "Radnici obično zovu: 'Pa nisam dobio svojih 80 eura!'
I mislim da je to jako važno naglasiti. Vlada uvijek govori o bruto plaći, odnosno bruto 1, a poslodavca to košta bruto 2, što je 16,5 posto više. On će za ovih 80 eura ukupno platiti 93,20 eura, a radnik će od toga dobiti nekih 50 eura", objašnjava Đurđica Mostarčić , predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore.
Koliki je stvarni trošak plaće, pokazuje i primjer medijalne plaće. Medijalna plaća označava iznos od kojeg polovica zaposlenih prima manje, a polovica više. Za medijalnu plaću od 1277,60 eura neto poslodavac mora izdvojiti ukupno 2155,25 eura.
Od toga 370 eura odlazi u mirovinske fondove, 305,25 eura za zdravstveno osiguranje, a 202,40 eura na porez. Radniku na račun ostaje 1277,60 eura. Drugim riječima, od ukupnog troška medijalne plaće 40,7 posto odlazi na davanja, dok radniku pripada 59,3 posto iznosa.
"Što je plaća veća, to se povećava postotak udjela prema državi, a dio prema radniku smanjuje. Zato je poslodavcu ponekad teško povećati plaću jer radnik neće dobiti svojih sto eura. Za poslodavca taj trošak nije sto eura, nego je daleko veći", pojašnjava Mostarčić.
Slovenski minimalac gotovo 350 eura veći Razlika u plaćama vidljiva je i u usporedbi sa Slovenijom. Hrvatska će od iduće godine imati bruto minimalnu plaću od 1130 eura, dok ona u Sloveniji iznosi 1482 eura. Razlika je još vidljivija kod prosječnih plaća: hrvatska iznosi 2180, a slovenska 2695 eura bruto.
Ipak, ni slovenski građani nisu zadovoljni troškovima života. Posebno je teško u Ljubljani, gdje velik dio primanja odlazi na stanovanje i osnovne životne potrebe. "U Sloveniji se vjerojatno može živjeti, ali u Ljubljani je teže", kaže jedna od stanovnica.
Drugi ističu da život postaje sve skuplji, a stanarine i cijene namirnica sve teže podnošljive. "Postaje sve teže i teže. Iskreno se divim onima kojima to uspijeva." "Pola plaće odlazi na stanarinu, ili čak i više, a tu su još i namirnice. Sve je otišlo u nebo", poručuju građani.
Sindikati nezadovoljni ponudom Vlade za javne i državne službe Nezadovoljni su i sindikati javnih i državnih službi. Vladin prijedlog za iduću godinu predviđa povećanje osnovice za 1,5 posto te uvođenje dodatka za topli obrok od 20 eura mjesečno. Riječ je o novoj kategoriji materijalnog prava. No sindikati su tražili znatno više.
"Naša je prvotna ponuda, povećanje osnovice od devet posto te uvođenje naknade za topli obrok, Vladi bila neprihvatljiva. Tako je nama sada ovih 1,5 posto i 20 eura za topli obrok", kaže Stjepan Topolnjak , predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Nezadovoljni su i sindikati državnih službi.
"Svima nam je jasno kako će završiti ova priča. Pomaknut će malo još granice i to će biti to. Imamo neke ideje, ali ništa od toga zasad", poručuje Zdravko Lončar , predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a. Novi krug pregovora zakazan je za idući četvrtak. Koliko će Vlada biti spremna povećati svoju ponudu, tek će se vidjeti.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić ističe kako je pritom ključno voditi računa o proračunskim mogućnostima. "Uvid u proračun ovdje je ključan. On mora biti održiv, fiskalna stabilnost nema alternative", poručuje Ružić.
Pregovori bi trebali biti završeni do sredine studenoga, prije izglasavanja proračuna za sljedeću godinu. O većim plaćama tako će još razgovarati oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama.
Raste i studentska satnica: Prvi put iznad sedam eura Za razliku od zaposlenih u javnim i državnim službama, studenti će od iduće godine dobiti povećanje bez pregovora. Njihova minimalna satnica prvi put će iznositi više od sedam eura – točnije 7,06 eura, što je 50 centi više nego dosad.
Studentima će dodatni prihod dobro doći, iako ne očekuju velike promjene u kućnom budžetu. "Sigurno će nam pokriti troškove, primjerice poskupljenje domova za 12 eura, koliko je konkretno meni", kaže Matija Jerković, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Matija i njegov kolega Fran Županić najčešće rade u skladištima.
"Mislim da to neće donijeti neke velike promjene, ali tu i tamo koja kava više nikome ne škodi", kaže Fran. Od iduće godine studenti će za osam sati rada zaraditi četiri eura više, dok će radnicima na minimalnoj plaći mjesečna primanja porasti za oko 50 eura neto.
Sindikati koji zastupaju zaposlenike u državnim i javnim službama još čekaju završetak pregovora. Hoće li i oni uspjeti izboriti veće povećanje, trebalo bi biti poznato do sredine studenoga.