Morate li sve raditi savršeno da biste bili zdravi? Evo što kažu kardiologinja i nutricionistica

Morate li sve raditi savršeno da biste bili zdravi? Evo što kažu kardiologinja i nutricionistica

Pametni sat upozorio vas je na viši puls, aplikacija pokazuje da ste prekoračili planirani unos kalorija, a na društvenim mrežama upravo ste pročitali da biste iz prehrane trebali izbaciti još jednu namirnicu. Umjesto osjećaja da činite nešto dobro za sebe, javlja se pitanje – radite li išta kako treba?

Informacije o zdravlju mogu nam pomoći donijeti bolje odluke, ali mogu postati i izvor stalnog preispitivanja. Kako pronaći ravnotežu između odgovorne brige o sebi i zabrinutosti koja opterećuje svakodnevicu? O tome su na okruglom stolu uz pokroviteljstvo brenda Omegol, razgovarale dr. med.

Jadranka Martinko, specijalist internist i subspecijalist kardiologije, i nutricionistica Zrinka Babić . U sklopu projekta “Znate svoj puls. Poznajete li svoje srce?” objasnile su kako razumjeti podatke koje pratimo, graditi održive prehrambene navike i prestati očekivati da briga o zdravlju mora biti savršena.

Što vam zapravo govori puls na pametnom satu? Viši puls na zaslonu lako može izazvati zabrinutost, osobito ako ne znate kako protumačiti izmjerenu vrijednost. Broj otkucaja treba promatrati u kontekstu aktivnosti, svakodnevnih okolnosti i eventualnih tegoba.

Što nam izmjereni puls može reći i kako pametni uređaji mogu pomoći u praćenju zdravlja, objašnjava kardiologinja dr. Martinko. Kardiologinja dr. Martinko u razgovoru se osvrnula i na utjecaj stresa, neispavanosti i kave na puls . Naglasila je važnost količine kofeina koju unosimo i vlastite reakcije na njega.

Ubrzane otkucaje ipak ne treba automatski pripisivati svakodnevnim navikama jer na njih mogu utjecati i druga stanja, zbog čega je kod ponavljajućih ili dugotrajnijih tegoba važna liječnička procjena. Kako onda pronaći zlatnu sredinu? Prema riječima kardiologinje dr.

Martinko, nedoumice treba razjasniti razgovorom s liječnikom, koji će procijeniti imaju li izmjerene vrijednosti i simptomi razlog za daljnju obradu. Ako nakon svakog pokreta provjeravate puls i svaka promjena izaziva novu zabrinutost, praćenje može postati opterećenje. Kardiologinja dr.

Martinko je upozorila: Ako će čovjek ući u taj neki začarani krug u kojem stalno gleda kakav mu je puls, da li je veći, da li je manji, onda mislim da tu gubimo na kvaliteti u životu. Pametni sat treba nam pomoći u brizi o sebi, a način i učestalost praćenja treba prilagoditi vlastitim potrebama i preporukama liječnika.

Zdravlje srca ne možemo procijeniti prema izgledu Činjenica da ste vitki, dobro se osjećate ili redovito vježbate ne govori sve o vašem kardiovaskularnom riziku. Prema riječima kardiologinje dr. Martinko, važni su i krvni tlak, vrijednosti masnoća i šećera u krvi, pušenje te obiteljska anamneza .

Zato odgovorna prevencija počinje razgovorom i individualnom procjenom. Podatak da je netko u obitelji imao srčanu bolest treba prenijeti liječniku, osobito ako se bolest pojavila rano. Ta informacija može pomoći u planiranju praćenja i promjeni navika. Kardiologinja dr.

Martinko pritom je naglasila da se u obiteljima, uz nasljedne čimbenike, prenose i obrasci ponašanja – način prehrane, odnos prema kretanju, pušenju i alkoholu. Plan preventivnih kontrola treba imati svrhu i biti prilagođen osobi. Učestalo ponavljanje pregleda bez jasnog razloga može održavati zabrinutost, umjesto da donese sigurnost.

Kada praćenje prehrane postane opterećenje Slična potreba za kontrolom pojavljuje se i za stolom. Aplikacije za kalorije, vaganje namirnica i praćenje proteina mogu biti korisni alati, ali usmjerenost na brojke ponekad zakloni pitanje kako se zapravo hranimo.

Nutricionistica Zrinka Babić navela je primjer klijentice čiji je dnevnik prehrane pokazivao uglavnom proteinske pudinge, proteinske čokoladice i tek poneku drugu namirnicu. Kalorije i proteini bili su u središtu pozornosti, dok su raznolikost i ukupna nutritivna kvaliteta prehrane ostale u drugom planu.

Ako prekoračenje zadane brojke izaziva izraženu krivnju, tjeskobu ili potrebu za kažnjavanjem, važno je preispitati način na koji koristimo takav alat. Nutricionistica Babić istaknula je i važnost obraćanja pozornosti na vlastitu glad, sitost, energiju i probavu.

Podaci iz aplikacije trebaju biti korisna nadopuna, uz razumijevanje vlastitih potreba i stručnu podršku kada je potrebna. Jedan desert nije razlog da odustanete “Sad sam sve pokvarila” rečenica je koju nutricionistica Babić često čuje nakon obilnijeg obroka ili slatkiša.

Iza nje se obično krije pristup “sve ili ništa” – dok se držimo plana, uspješni smo, a čim odstupimo, cijeli trud proglašavamo promašenim. Nutricionistica Babić naglašava da kvalitetu prehrane treba promatrati kroz dulje razdoblje. Jedan obrok ne opisuje ono što jedemo tijekom tjedana i mjeseci.

Poručila je: Treba samo nastaviti jesti onako kako ste planirali, bez da preskačete obrok, bez da si uskraćujete nešto. U razgovoru se otvorilo i pitanje izbjegavanja druženja zbog hrane koja će se ondje posluživati. Obje sugovornice upozorile su na pretjeranu strogost koja počinje narušavati svakodnevni život.

U održivoj prehrani treba pronaći mjesto i za omiljena jela, obiteljske ručkove i uživanje u društvu. Preporuke se pritom prilagođavaju zdravstvenom stanju i potrebama pojedinca. Masti na tanjuru: Što možemo promijeniti? Kada je riječ o prehrani i zdravlju srca, masti često izazivaju nedoumice.

Nutricionistica Babić je objasnila razliku između zasićenih i nezasićenih masti te predložila da pri planiranju obroka tražimo prilike za uključivanje izvora nezasićenih masti. U razgovoru je navela maslinovo ulje, orašaste plodove, sjemenke i ribu kao namirnice koje mogu pridonijeti raznolikosti prehrane.

Praktično pitanje tako može glasiti – možete li zobenoj kaši dodati mljevene lanene sjemenke ili u tjedni jelovnik uvrstiti riblji obrok? Pri kupnji je, dodala je nutricionistica Babić, korisno pogledati cijelu deklaraciju proizvoda – sastojke, energetsku vrijednost, udio zasićenih masti, šećera i soli te veličinu porcije.

Natpis na prednjoj strani pakiranja daje samo dio informacija. Jednako vrijedi i za proizvode obogaćene omega-3 masnim kiselinama ili vitaminima. Njihovo mjesto treba procijeniti u okviru ukupne prehrane, uz razumijevanje sastava i količine koju konzumiramo. Kako složiti brz obrok s Omegol namazom?

Kada žurite na posao ili nemate vremena za kuhanje, nekoliko jednostavnih kombinacija može olakšati odluku što pojesti. Nutricionistica Zrinka Babić pokazala je tri prijedloga obroka s Omegol namazom koji se mogu pripremiti za otprilike pet minuta. Želite promijeniti navike? Odakle početi?

Odlučili ste više spavati, bolje jesti i redovito vježbati, ali već vas pomisao na sve te promjene opterećuje? Prvi korak treba biti prilagođen vašoj svakodnevici kako biste ga mogli ponavljati i tijekom zahtjevnih dana.

Martinko i nutricionistica Zrinka Babić savjetuju odakle krenuti , a nutricionistica Babić objašnjava i kako u radu koristi pristup “minimuma i maksimuma”. Navike koje imaju mjesto u stvarnom životu Briga o zdravlju treba pronaći mjesto i u napornom radnom tjednu, uz obiteljske obveze i dane koji ne idu prema planu.

Poruka okruglog stola održanog uz pokroviteljstvo brenda Omegol jest da korisne promjene trebaju biti izvedive i održive . Za početak odaberite jedan korak koji možete ponavljati – pripremite doručak za posao, rezervirajte vrijeme za šetnju ili razgovarajte s liječnikom o nedoumici koja vas opterećuje. U tom se duhu i Omegolov slogan “Srce je važno.” povezuje sa svakodnevnom brigom o sebi, korak po korak.

Preporučujemo