Jednostavan test verbalne tečnosti traje samo jednu minutu, a zadatak je nabrojiti što više životinja. Saznajte kako se procjenjuje rezultat i kada bi promjene u pamćenju mogle biti razlog za posjet liječniku.
Zaboravljanje imena, traženje pravih riječi i povremeni problemi s koncentracijom mogu biti dio normalnog starenja, no ponekad upućuju i na promjene kognitivnih sposobnosti. Jednostavan test verbalne tečnosti, koji traje samo jednu minutu, može pružiti uvid u to kako mozak obrađuje i pronalazi informacije. Ipak, rezultat sam po sebi ne može otkriti demenciju.
Dr. Lawrence Quinn, liječnik opće prakse koji radi u britanskom zdravstvenom sustavu NHS-a, predstavio test koji se već desetljećima koristi u procjeni kognitivnih sposobnosti. Ne zahtijeva posebnu opremu ni pripremu, a zadatak je vrlo jednostavan: u 60 sekundi treba nabrojiti što više različitih životinja.
Možete početi sa psom, mačkom, lavom ili slonom i nastaviti navoditi sve životinje kojih se možete sjetiti. Važno je ne ponavljati iste odgovore, a najbolje je da ih netko drugi zapisuje kako biste se na kraju mogli usredotočiti na rezultat. Iako zvuči kao jednostavna igra, ovaj zadatak istodobno aktivira više moždanih funkcija. Potrebno je prisjetiti se informacija pohranjenih u pamćenju, brzo pronaći odgovarajuće riječi, organizirati ih i pratiti koje ste već izgovorili.
Koliko životinja možete nabrojiti u jednoj minuti?
Prema vrijednostima koje navodi dr. Quinn, broj životinja koje osoba može nabrojiti u minuti razlikuje se ovisno o dobi.
Od 50 do 59 godina: oko 20 životinja
U šezdesetima: oko 19 životinja
U sedamdesetima: oko 16 životinja
Nakon 80. godine: oko 14 životinja
Riječ je o okvirnim prosječnim vrijednostima, a ne o čvrstim granicama između urednih i odstupajućih rezultata. Na izvedbu mogu utjecati obrazovanje, jezik, umor, koncentracija i drugi čimbenici.
Dr. Quinn posebno ističe rezultate od 15 ili manje životinja, osobito kod osoba mlađih od 80 godina ili onih koje već primjećuju probleme s pamćenjem. Takav rezultat može biti povod za dodatnu procjenu, ali nije dokaz da osoba ima demenciju.
Nije važan samo broj odgovora
Pri procjeni verbalne tečnosti stručnjaci ne gledaju samo koliko je riječi osoba uspjela izgovoriti nego i način na koji ih pronalazi. Netko će, primjerice, najprije nabrajati kućne ljubimce, zatim domaće životinje, a potom divlje ili morske vrste. Takvo grupiranje pokazuje kako osoba organizira informacije i pronalazi poveznice među njima.
Važna je i sposobnost prelaska iz jedne skupine u drugu. Kada osoba iscrpi životinje kojih se može sjetiti iz određene kategorije, mora promijeniti strategiju i potražiti nove odgovore. Ta sposobnost prilagodbe, odnosno mentalna fleksibilnost, također je dio kognitivnog funkcioniranja.
Osobe s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije mogu imati poteškoća s pronalaženjem riječi, prelaskom između kategorija ili izbjegavanjem ponavljanja odgovora. Ipak, povremena blokada ili ponavljanje riječi ne moraju značiti da postoji zdravstveni problem.
Može li test otkriti demenciju?
Test verbalne tečnosti samo je jedan od postupaka koji se mogu koristiti u procjeni kognitivnih sposobnosti. Istraživanja pokazuju da osobe s blagim kognitivnim oštećenjem u prosjeku mogu ostvariti slabije rezultate na ovakvim zadacima od osoba bez tih teškoća.
Međutim, rezultati se razlikuju od osobe do osobe. Neki ljudi s kognitivnim oštećenjem mogu postići rezultat koji se smatra urednim, dok na slabiji rezultat kod drugih mogu utjecati različiti čimbenici koji nisu povezani s demencijom.
Dobar rezultat ne isključuje bolest, kao što ni slabiji rezultat ne znači da osoba ima demenciju. Test zato nije zamjena za liječnički pregled, niti se na temelju njega može samostalno postaviti dijagnoza Alzheimerove bolesti ili drugog oblika demencije.
Kada je vrijeme za razgovor s liječnikom?
Ako vi ili netko vama blizak sve češće zaboravljate važne informacije, imate poteškoća u svakodnevnim aktivnostima ili primjećujete trajne promjene u razmišljanju, pamćenju i govoru, važno je potražiti savjet liječnika. Osobito je važno obratiti pozornost na promjene koje se postupno pogoršavaju ili počinju ometati uobičajeno funkcioniranje.
Na zdravlje mozga može se pozitivno utjecati i svakodnevnim navikama. Redovita tjelesna aktivnost, druženje, učenje novih vještina i mentalna stimulacija mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Glavna je poruka da rezultat jednominutnog testa ne treba biti razlog za paniku. Ako je, međutim, slabiji rezultat praćen stvarnim i trajnim promjenama koje primjećujete vi ili vaši bližnji, to je dobar razlog za razgovor s liječnikom i, prema potrebi, daljnju procjenu.