NASA-in svemirski teleskop težak gotovo 1500 kilograma nekontrolirano juri prema Zemlji, a past će u narednih nekoliko sati. Iako postoji vrlo mala mogućnost da njegovi ostaci nekoga ozlijede, stručnjaci ističu da je rizik za većinu ljudi praktički nepostojeći. Riječ je o opservatoriju Neil Gehrels Swift, koji je proveo gotovo 22 godine u svemiru.
Prema procjeni neprofitne organizacije Aerospace Corporation, letjelica bi u Zemljinu atmosferu trebala tijekom današnjeg dana. NASA procjenjuje da postoji mogućnost jedan prema 2500 da bi neki dio letjelice mogao ozlijediti čovjeka.
Ipak, većina njezinih dijelova izgorjet će pri prolasku kroz atmosferu, a samo bi manji komadi mogli preživjeti i pasti na površinu. Gdje bi ostaci mogli pasti? Točno mjesto pada zasad nije poznato.
Budući da se Swift kreće putanjom koja obuhvaća područje između 20,6 stupnjeva sjeverne i južne geografske širine, njegovi bi ostaci mogli pasti na dijelove Afrike, Srednje i Južne Amerike, Azije ili Australije. No, velik dio tog područja prekrivaju oceani, pa je moguće da ostaci završe upravo u moru.
"Neće pasti u vaš vrt", poručio je astrofizičar Alfredo Carpineti nastojeći umiriti javnost. Većina letjelice izgorjet će u atmosferi, a manji dijelovi koji prežive pad past će unutar pojasa od približno 21 stupanj sjeverno i južno od ekvatora.
Trebao je raditi samo dvije godine, a izdržao je gotovo 22 Swift je lansiran 20. studenoga 2004. godine, a prvotno je bilo planirano da u svemiru ostane samo dvije godine. Međutim, svoju je misiju višestruko nadmašio i više od dva desetljeća kružio oko Zemlje na visini od približno 595 kilometara.
Njegov glavni zadatak bio je promatranje izboja gama-zračenja - iznimno snažnih bljeskova energije koji nastaju tijekom nekih od najdramatičnijih događaja u svemiru, primjerice pri sudaru dviju zvijezda. Riječ je o najenergičnijem obliku svjetlosti.
NASA ga je pokušala spasiti posebnom letjelicom veličine hladnjaka, lansiranom s atola Kwajalein u Tihom oceanu. No, pokušaj je propao u srpnju zbog loših vremenskih uvjeta i tehničkog kvara. Agencija je prošlog mjeseca isključila teleskop, čime je označen kraj njegove misije i početak povratka prema Zemlji.
Njegov odlazak izaziva pomiješane osjećaje među znanstvenicima. Astrofizičar Alfredo Carpineti žali što teleskop nije spašen, ali ističe da je iza njega iznimno uspješna misija. Tijekom gotovo 22 godine rada Swift je pridonio objavi više od 7000 znanstvenih radova. Zabilježio je oko 2000 izboja gama-zračenja i više od 1400 supernova, promatrao zvijezde koje su razdirale crne rupe, asteroide, pa čak i međuzvjezdane komete.