Stručni medicinski izraz za otežano disanje i nedostatak zraka je dispneja . Uglavnom je bezopasna, primjerice, kod tjelesne aktivnosti . Međutim, uz druge simptome može upućivati na bolesti kao što su astma , kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) , anemija , bolesti srca ( srčani udar , zatajenje srca ) i sl.
Česta pojava zahtijeva kliničko utvrđivanje uzroka, a liječenje je sukladno dijagnozi. U Centru za hitnu medicinu KB “Sveti Duh” 2016. godine je provedeno istraživanje o dispneji . Kako je dispneja relativno čest problem na odjelima hitne medicine , istraživanjem se nastojalo utvrditi najugroženije skupine bolesnika .
U istraživanje je bilo uključeno 60 bolesnika. Svi ispitanici su na odjel hitne medicine primljeni s dijagnozom dispneje. Prvu skupinu je činilo 30 bolesnika s dijagnozom dispneje respiracijskog podrijetla, a drugu skupinu 30 bolesnika s dispnejom kardijalnog podrijetla.
Učestalost muškaraca zaprimljenih s dijagnozom dispneje je veća nego je to slučaj kod žena u obje skupine. Muškarci i žene u skupini s kardijalnom dispnejom su bili značajno stariji nego osobe u skupini respiracijske dispneje.
Bol u prsima je češće zabilježena kod bolesnika s kardijalnom dispnejom, dok su se simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura i kašalj češće javljali kod bolesnika s respiracijskom dispnejom. Osobe s kardijalnom dispnejom su češće zadržavane na bolničkom liječenju.
Temeljitim uzimanjem anamneze uz kliničke pokazatelje može se pravovremeno dijagnosticirati uzrok dispneje te se može unaprijediti liječenje bolesnika. Nedostatak zraka i kratak dah – zašto nastaju? Nedostatak zraka je uobičajeni simptom koji može biti povezan s ozbiljnim bolestima ili se može javiti kao simptom ako osoba nije u tjelesnoj formi .
Medicinskim se pregledom određuje može li se otežano disanje izliječiti promjenom životnog stila , primjerice, prestankom pušenja ili gubitkom viška kilograma . Što je nedostatak zraka? (dispneja – značenje) Nedostatak daha je neugodan osjećaj manjka zraka za disanje .
Osjećaj nedostatka zraka u plućima ili nedostatak zraka u prsima opisi su kojima možete pokušati objasniti nemogućnost potpunog udaha. Sam opis tegobe ne otkriva njezin uzrok – on može biti povezan s plućima, srcem ili drugim stanjima.
Do nedostatka zraka može doći tijekom hodanja , penjanja stepenicama , trčanja , čak i tijekom sjedenja ili ležanja. Može doći naglo ili kroz nekoliko tjedana ili mjeseci.
Osjećaj nedobivanja zraka opisuje se različitim izrazima : kratak dah gubitak zraka na sekundu osjećaj gušenja u grlu lupanje srca i nedostatak zraka stezanje u prsima i nedostatak zraka pritisak u prsima i nedostatak zraka nemogućnost dobivanja dovoljno zraka.
Osjećaj nedostatka zraka može biti neugodan i ponekad zastrašujuć, ali ne oštećuje pluća. Međutim, može biti znak ozbiljnijeg medicinskog stanja . Zašto nastaje nedostatak zraka pri naporu i u mirovanju? Nedostatak zraka pri naporu , odnosno dispneja pri naporu , može se pojaviti tijekom intenzivne aktivnosti .
Ako ga primjećujete pri sve manjim opterećenjima ili uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, potreban je pregled. Nedostatak zraka u mirovanju , osobito ako je nov ili se pogoršava, također zahtijeva liječničku procjenu. Nedostatak zraka i ozbiljnost simptoma – kada posjetiti liječnika?
U zdravih osoba otežano disanje mogu izazvati vrlo naporna tjelovježba, ekstremne temperature, loša kakvoća zraka , pretilost i visoka nadmorska visina. No, u nekim situacijama kratkoća daha može biti znak ozbiljnijeg medicinskog problema.
Ako se pojave neobjašnjeno otežano disanje i apneja ( nedostatak zraka u snu ), pogotovo iznenada, potrebno je što prije posjetiti liječnika .
Može biti riječ o simptomima srčanog udara ili nekog drugog ozbiljnog zdravstvenog stanja ako se uz nedostatak zraka pojave sljedeći simptomi: bol u prsima pritisak ili stezanje u prsnom košu preskakanje srca nesvjestica mučnina koja prati nedostatak daha.
Otežano disanje i pritisak u prsima , osobito ako se pojave naglo ili su izraženi, zahtijevaju hitnu procjenu. Bolovi u leđima i nedostatak zraka , osobito uz bol u prsima koja se širi prema leđima, također mogu biti znak ozbiljnog stanja.
Ako teško dišete, ne možete izgovoriti cijelu rečenicu ili imate snažan pritisak u prsima, odmah potražite hitnu pomoć. Izraz “bolovi u plućima i otežano disanje” opisuje tegobe zbog kojih se trebate javiti liječniku; uzrok boli u prsnom košu nije moguće pouzdano utvrditi samo prema mjestu na kojem je osjećate.
Zašto nastaje nedostatak zraka u ležećem položaju i u snu? Nedostatak zraka u ležećem položaju , odnosno otežano disanje u ležećem položaju , razlog je za liječnički pregled. Nedostatak zraka u snu ili dispneja u snu može vas probuditi uz osjećaj gušenja.
Paroksizmalna noćna dispneja označava napadaj nedostatka zraka koji vas budi iz sna i obično se ublažava nakon uspravljanja. Može biti povezana sa srčanim, plućnim i drugim bolestima. Apneja u snu označava prekide disanja tijekom spavanja i nije istoznačnica za svaki noćni osjećaj manjka zraka.
Uzroci kratkog daha uglavnom su srčana i plućna oboljenja . Naime, srce i pluća uključeni su u transport kisika kroz tijelo i izbacivanje ugljičnog dioksida, a problemi s bilo kojim od tih procesa utječu na disanje. Disanje regulira mozak, a na njega utječu i složene interakcije različitih kemikalija i plinova u krvi i zraku koji se udiše.
Razina kisika i ugljičnog dioksida , kao i količina hemoglobina u krvi , imaju također važnu ulogu u regulaciji disanja. Ako se razina ugljičnog dioksida u krvi poveća , mozak govori tijelu da poveća stopu disanja, što može rezultirati dubljim ili bržim disanjem . To može dovesti do osjećaja otežanog disanja.
Isto tako, previše kiseline u krvi zbog infekcije ili stvaranja mliječne kiseline može povećati brzinu disanja i potaknuti osjećaj kratkog daha.
Uzroci akutne kratkoće daha mogu biti: astma kronične opstrukcijske bolesti pluća alergijska reakcija (primjerice ubod pčele) trovanje ugljičnim monoksidom srčani udar niski krvni tlak upala pluća anemija abnormalni otkucaji srca gušenje Guillain-Barréov sindrom (autoimuna bolest perifernog živčanog sustava) mijastenija gravis (slabost i brz zamor mišića) plućna embolija (tromb u plućima) strani predmet u dišnom sustavu (posebno kod djece) anksioznost napadaji panike .
Kardijalna dispneja naziv je za nedostatak zraka srčanog podrijetla. Može se javiti, primjerice, kod zatajenja srca, poremećaja srčanog ritma ili srčanog udara. Kako su povezani anksioznost i nedostatak zraka? Anksioznost i nedostatak zraka mogu biti povezani preko promjena u obrascu disanja.
Nedostatak zraka i stres ponekad prate ubrzano ili pretjerano duboko disanje, uz uzdisanje i potrebu za dodatnim udahom. Ipak, nove ili neobjašnjene tegobe ne treba automatski pripisivati anksioznosti. Nedostatak zraka i zijevanje mogu se pojaviti kod poremećaja obrasca disanja.
Često zijevanje i nedostatak zraka , kao i stalno zijevanje i nedostatak zraka , nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze, osobito ako su tegobe uporne ili praćene drugim simptomima. Kako prepoznati otežano disanje kod djece? Ako se pitate kako prepoznati otežano disanje , obratite pozornost na napor pri disanju i promjene u ponašanju.
Otežano disanje kod djece može uključivati uvlačenje kože ispod rebara, stenjanje pri disanju i izrazitu zadihanost. Ako dijete plavi oko usana , teško diše, izrazito je klonulo ili ne reagira kao inače, odmah potražite hitnu pomoć. Zašto se javlja nedostatak zraka u trudnoći?
Nedostatak zraka u trudnoći može se pojaviti postupno, osobito kako trudnoća napreduje. Međutim, otežano disanje u trudnoći koje nastane naglo, javlja se pri ležanju ili je praćeno boli u prsima, vrtoglavicom ili nesvjesticom zahtijeva hitnu procjenu.
Kronično otežano disanje najčešće je posljedica: astme kronične opstruktivne bolesti pluća pretilosti drugih plućnih bolesti ( rak pluća , pleuritis , plućni edem , idiopatska plućna fibroza – nepoznatog uzroka, plućna hipertenzija , sarkoidoza , tuberkuloza ). Koji su najveći rizični čimbenici za nedostatak zraka?
Nedostatak zraka moguć je ako se u anamnezi pojavljuju plućne bolesti , slabost mišića, niski hemoglobin , rijetka tjelovježba , teška pretilost i astma . Pušenje je glavni čimbenik rizika jer uzrokuje bolesti koje dovode do otežanog disanja. Koji su popratni simptomi nedostatka zraka?
(dispneja – simptomi) Neki ljudi s respiratornim problemima mogu osjećati nedostatak zraka i prilikom obavljanja normalnih aktivnosti , poput ustajanja sa stolca ili hodanja.
Posjet liječniku je obavezan ako se uz nedostatak zraka pojave i sljedeći simptomi: otečene noge i gležnjevi otežano disanje u ležećem položaju groznica i kašalj plave usnice i vrhovi prstiju abnormalni zviždavi zvuk kod udisaja i izdisaja stridor (visokofrekventni zvuk koji se javlja s disanjem) pogoršanje postojećeg otežanog disanja nakon uporabe inhalatora kratak dah koji ne odlazi nakon 30 minuta odmora.
Napad žučnih kamenaca , ukliještena hijatalna hernija (želučano-dijafragmalna kila) i uvećana jetra mogu izazvati nedostatak zraka i podrigivanje . Navedena stanja pritišću pluća i ometaju disanje.
Ako sumnjate na nedostatak zraka zbog želuca jer se tegobe javljaju nakon obroka, zabilježite prate li ih žgaravica , vraćanje kiseline ili nadutost i recite to liječniku. Te smetnje mogu pratiti refluks ili hijatalnu herniju, ali ne potvrđuju da je i otežano disanje zbog želuca . Uzrok nedostatka zraka potrebno je zasebno procijeniti.
Kada se javljaju otežano disanje i kašalj? Otežano disanje i kašalj mogu pratiti različite bolesti dišnog sustava. Bronhitis i otežano disanje mogu se pojaviti zajedno, uz kašalj sa sluzi ili bez nje. Ako ste zadihani, imate bol u prsima ili iskašljavate krv, potreban je liječnički pregled.
Teško disanje i suhi kašalj mogu se javiti tijekom respiratornih infekcija , uključujući COVID-19 . Teško disanje nakon korone može potrajati i nakon akutne bolesti, ali nove ili sve izraženije smetnje treba procijeniti liječnik. Otežano disanje i alergija – kako su povezani?
Otežano disanje i alergija mogu biti povezani, primjerice kod alergijske astme ili ozbiljne alergijske reakcije. Važno je razlikovati otežano disanje kroz nos , pri kojem osjećate začepljenost nosa, od osjećaja da ne možete udahnuti dovoljno zraka. Naglo gušenje ili oticanje jezika i grla zahtijevaju hitnu pomoć. Kako se dijagnosticira dispneja?
Obuhvatom popratnih simptoma nedostatak daha zahtijeva brzu dijagnostiku uz pronalaženje uzroka . Povijest bolesti , kao i pregled , često mogu dati dobro objašnjenje, ali ponekad su potrebni dodatni testovi.
Liječnik će ispitati prirodu kratkoće daha, okolnosti pogoršanja ili poboljšanja simptoma i popratne simptome kao što su bol u prsima, vrtoglavica ili kašalj. Obavezno je slušanje srca i pluća stetoskopom , a dodatna ispitivanja mogu uključivati RTG prsnog koša, testiranje plućne funkcije, krvne pretrage ili ultrazvuk srca .
Kako se liječi nedostatak zraka? (dispneja – liječenje) Liječenje ovisi o uzroku i trajanju simptoma. Ako je jasno da problem dolazi od pluća ili dišnih putova, od pomoći mogu biti bronhodilatatori , tj. lijekovi za širenje dišnih putova.
Nedostatak zraka može se prevenirati na nekoliko načina ( otežano disanje – kako olakšati ): izbjegavanje alergena prestanak pušenja dopuna kisika (prema medicinskoj indikaciji) prilagodba napora mogućnostima izbjegavanje zadržavanja daha plućna rehabilitacija smanjivanje težine izbjegavanje nadmorskih visina preko 1. 500 m.
Prestanak pušenja običnih cigareta nemojte zamijeniti pušenjem električnih . Američki znanstvenici su otkrili da pare iz e-cigareta pogađaju stanice u plućima na isti način na koji to čini i dim obične cigarete. Dugotrajno izlaganje tim parama može dovesti do emfizema pluća . Postoji li prirodno liječenje kratkog daha?
Prirodno liječenje kratkog daha ne može zamijeniti utvrđivanje uzroka i potrebnu terapiju. Prestanak pušenja, prilagodba aktivnosti i stručno vođene vježbe disanja mogu biti dio liječenja, ovisno o dijagnozi. Vukman, D. (2016). Dispneja-čest problem u odjelima hitne medicine . The Lancet Respiratory Mediciney. (2014). E-cigarettes-to fast, too young? Dezube, E. Dispneja .