Je li takva priprema potrebna? Morate li prije vađenja krvi biti natašte? Novo istraživanje propituje uobičajenu preporuku Budite prvi i komentirajte! 2 min čitanja Tomislav Stanić mag. educ. philol. croat. Ako se pripremate za vađenje krvi , vjerojatno ste dobili uputu da prethodnih osam do 12 sati ništa ne jedete.
No, je li takva priprema potrebna za sve pretrage? Novo istraživanje pokazuje da trajanje gladovanja za mnoge rutinske krvne nalaze možda nema veliko značenje, dok kod pojedinih pretraga ipak može utjecati na rezultate. Zašto se krv često vadi natašte?
Krvne pretrage liječnicima pomažu u postavljanju dijagnoze, praćenju bolesti i procjeni zdravstvenih rizika . Na njihove rezultate mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući ono što ste jeli i vrijeme proteklo od posljednjeg obroka. Preporuka da prije vađenja krvi ne jedete izvorno je bila posebno važna za određivanje glukoze i masnoća u krvi .
S vremenom se takva priprema počela primjenjivati i na brojne druge rutinske pretrage. Međutim, veći dio dana provodite u stanju nakon obroka , pa nalazi dobiveni bez prethodnog gladovanja mogu pružiti drukčiji uvid u svakodnevno funkcioniranje organizma. Dolazak natašte ima i praktične nedostatke.
Ako ste već jeli, možda ćete morati ponovno doći u laboratorij, a velik broj jutarnjih dolazaka može stvarati gužve. Zbog toga se postavlja pitanje kada takva priprema donosi stvarnu korist. Što su znanstvenici istraživali?
U istraživanju objavljenom 28. rujna 2026. u časopisu JAMA Internal Medicine analizirano je gotovo 9,8 milijuna laboratorijskih rezultata 101. 148 odraslih osoba . Podaci su prikupljeni u jednoj sveučilišnoj bolnici u Južnoj Koreji, a detaljne usporedbe obuhvatile su 121 laboratorijski pokazatelj.
Sudionici su raspoređeni u tri skupine, ovisno o tome koliko je vremena prošlo od njihova posljednjeg obroka: manje od osam sati 8 – 12 sati više od 12 sati. Znanstvenici su uspoređivali rezultate između skupina, ali i nalaze istih osoba tijekom različitih dolazaka.
Tako su nastojali smanjiti mogućnost da razlike proizlaze iz zdravstvenog stanja sudionika, umjesto iz trajanja gladovanja. Na koje je nalaze utjecalo vrijeme posljednjeg obroka?
Za mnoge pokazatelje krvne slike, bubrežne funkcije, elektrolita i većinu jetrenih enzima trajanje gladovanja nije bilo povezano s razlikama koje bi prelazile unaprijed određene laboratorijske pragove. U usporedbama nalaza istih osoba takve su se razlike potvrdile za 10 pokazatelja.
FOTO: Shutterstock Primjerice, nakon gladovanja kraćeg od osam sati, u odnosu na gladovanje dulje od 12 sati, zabilježene su više vrijednosti: glukoze za 10,8 % triglicerida za 20,1 % gama-glutamil transferaze (GGT-a) za 14,8 % lipaze za 36,4 % .
GGT je enzim koji se često određuje pri procjeni zdravlja jetre i žučnih putova, dok je lipaza probavni enzim povezan s radom gušterače. Rezultati zato upućuju na to da vrijeme posljednjeg obroka kod određenih pretraga treba uzeti u obzir pri tumačenju nalaza. Donosi li gladovanje dulje od 12 sati dodatnu korist?
Možda pretpostavljate da će nalaz biti pouzdaniji ako što dulje ne jedete. Međutim, u ovom istraživanju gladovanje dulje od 12 sati nije pokazalo dodatnu korist prema korištenim laboratorijskim kriterijima , u usporedbi s razdobljem 8 – 12 sati.
To ne znači da su sve vrijednosti bile potpuno jednake, nego da razlike nisu prelazile pragove koje su istraživači koristili za procjenu njihove važnosti. Što rezultati znače za vaš sljedeći odlazak u laboratorij?
Autori predlažu da se potreba za dolaskom natašte određuje prema konkretnoj pretrazi, umjesto da se jednaka uputa automatski primjenjuje na sve rutinske nalaze. Ipak, istraživanje je provedeno u jednoj bolnici i temelji se na prethodno prikupljenim podacima. Za širu primjenu zaključaka potrebna su dodatna istraživanja u različitim populacijama.
Prije vađenja krvi slijedite upute liječnika ili laboratorija. Ako vam nije jasno trebate li doći natašte i koliko dugo ne smijete jesti, provjerite to unaprijed. Priprema treba odgovarati pretragama koje su vam naručene, a rezultate ovog istraživanja ne treba shvatiti kao razlog za samostalno mijenjanje dobivenih uputa.
Pročitajte i ove članke: Što jesti dan prije vađenja krvi? Mnogi čine ove greške koje utječu na nalaz Strah od vađenja krvi ili hemofobija: Jedina od fobija koja može dovesti do vazovagalne sinkope! Psihologinja otkriva kako je prevladati 7 stvari koje nikad ne biste smjeli raditi prije sistematskog pregleda .
Tekst Dana Za vas izdvajamo Novo istraživanje Šest kilograma manje u 16 tjedana: Prehrana koju su istraživači ispitali kod osoba s dijabetesom Tomislav Stanić 2 min čitanja Članak objavljen: 22-10-2026 istraživanje vađenje krvi vađenje krvi natašte Mondal, S. (2026). Do you really need to fast before every blood test? New study suggests not . Medical Xpress . Shin, S. i sur. (2026). Fasting Duration and Differences Across Routine Laboratory Tests . JAMA Intern Med.
Izvor: Kreni zdravo