Od glazbene legende Princea do sve većeg broja žrtava opioidne krize u SAD-u, fentanil se posljednjih godina sve češće spominje u kontekstu tragedija koje su mogle biti spriječene.
Nedavna smrt američke manekenke Sahare Ray , za koju mediji izvještavaju da je povezana s predoziranjem ovom supstancom, ponovno je otvorila pitanje njezine razorne moći.
Riječ je o sintetskom opioidu koji se koristi i u medicini, no kada dospije na ilegalno tržište, njegova iznimna potentnost i nepredvidiva koncentracija mogu imati smrtonosne posljedice. Koliko je mala količina dovoljna za predoziranje, kako prepoznati da je osoba u životnoj opasnosti i koliko je fentanil prisutan u Hrvatskoj?
O tim smo pitanjima razgovarali s prim. dr. sc. Ivanom Ćelićem, psihijatrom i adiktologom iz Klinike za psihijatriju Vrapče, koji upozorava na rizike ove droge i objašnjava koje su mogućnosti prevencije i liječenja ovisnosti.
Fentanil se posljednjih godina sve češće spominje u kontekstu smrtonosnih predoziranja, a nedavni slučaj smrti američke manekenke Sahare Ray od, predoziranja fentanilom ponovno je otvorio pitanje smrtonosnosti ove droge. Što je zapravo fentanil, kako djeluje na mozak i organizam te po čemu se razlikuje od drugih opioida, poput heroina i morfija?
Fentanil je sintetski opioid koji se desetljećima koristi u medicini, ponajprije u anesteziji i za ublažavanje snažne boli. Djeluje na iste opioidne receptore kao morfij i heroin – smanjuje bol, izaziva sedaciju i osjećaj ugode, ali istodobno može snažno potisnuti disanje.
Upravo je respiratorna depresija, odnosno usporavanje i prestanak disanja, glavni neposredni mehanizam smrti kod opioidnog predoziranja. Ono što fentanil posebno izdvaja jest njegova iznimna potentnost. Vrlo male količine mogu izazvati snažan učinak, ali i teško predoziranje, osobito kod osobe koja nema razvijenu toleranciju.
Dodatni je problem ilegalno proizvedeni fentanil koji se može nalaziti u drugim drogama ili krivotvorenim tabletama, pa osoba često ni ne zna da ga uzima. Često se navodi da je fentanil oko 50 puta snažniji od heroina i 100 puta snažniji od morfija.
Što to konkretno znači u praksi i zašto je kod njega granica između doze koja izaziva željeni učinak i one koja može izazvati smrt toliko opasna? To znači da se snažan učinak fentanila postiže iznimno malim količinama, koje se mjere u mikrogramima.
Kod ilegalno proizvedenog fentanila dodatni je problem što korisnik ne zna pouzdano ni njegovu koncentraciju ni stvarnu dozu koju uzima. Mala razlika u količini može zato imati vrlo ozbiljne posljedice. Rizik dodatno povećavaju alkohol, benzodiazepini i drugi opioidi jer svi mogu potisnuti disanje.
Upravo zbog toga kod fentanila praktički ne postoji prostor za „sigurno eksperimentiranje“ s nepoznatom supstancom. Kako dolazi do predoziranja fentanilom? Može li i jedna doza biti smrtonosna, osobito kod osoba koje nemaju razvijenu toleranciju na opioide? Koji čimbenici dodatno povećavaju rizik?
Do predoziranja dolazi kada opioid previše potisne centre za disanje u mozgu. Osoba postaje izrazito pospana, gubi svijest, disanje se usporava i može potpuno prestati. Kod osobe koja nema razvijenu toleranciju i ne zna koju je količinu fentanila uzela, i jedna doza može biti smrtonosna.
Rizik povećavaju istodobno uzimanje alkohola i sedativa, bolesti dišnog sustava te uzimanje droge u osami, bez osobe koja bi mogla pravodobno prepoznati problem i pozvati pomoć. Koliko je taj naziv opravdan sa stručnog stajališta i kakve posljedice ova supstanca ostavlja na ponašanje, svijest i fizičko stanje osobe koja je konzumira?
Izraz „zombi droga“ nije stručan i više pripada medijskom nego medicinskom jeziku. Fentanil može izazvati izrazitu pospanost, usporenost, poremećaj svijesti i smanjenu reakciju na okolinu, a kod predoziranja osoba može izgubiti svijest i prestati disati.
Kod dugotrajnog uzimanja razvijaju se tolerancija i ovisnost, a život osobe sve se više može početi vrtjeti oko nabave i uzimanja opioida. No govoriti o ljudima kao o „zombijima“ nije korisno – takav izraz stigmatizira osobe koje imaju bolest ovisnosti.
Jedna od najvećih opasnosti jest to što osoba ponekad ni ne zna da je uzela fentanil jer je pomiješan s drugom drogom. Koliko je takva situacija česta i zašto je to posebno rizično za konzumente koji misle da uzimaju neku drugu supstancu? To je jedan od najopasnijih aspekata ilegalnog fentanila.
Osoba može misliti da uzima heroin, kokain ili speed, a zapravo uzima i fentanil, bez mogućnosti da procijeni njegovu količinu. U ilegalnoj proizvodnji nema kontrole kakvu imamo kod lijekova, pa dvije naizgled iste doze mogu sadržavati vrlo različite količine fentanila.
Posebno su ugrožene osobe koje nemaju toleranciju na opioide i uopće ne očekuju da će ih uzeti. One nemaju ni iskustvo ni toleranciju koji bi ih donekle zaštitili od opioidnog učinka. Koji su prvi znakovi predoziranja fentanilom? Kako okolina može prepoznati da je osoba u životnoj opasnosti?
Najvažniji znakovi su izrazita pospanost, nemogućnost buđenja, vrlo usporeno ili nepravilno disanje, sužene zjenice te plavkaste ili sivkaste usnice i nokti zbog nedostatka kisika. Osoba može izgledati kao da duboko spava, ali je ne možemo probuditi. To nije stanje koje treba „prespavati“.
Kod sumnje na predoziranje opioidima treba odmah pozvati hitnu pomoć, a ako je nalokson dostupan, primijeniti ga što prije. Koliko brzo nakon uzimanja može doći do životno ugrožavajućih posljedica? Je li moguće da osoba izgubi svijest i prestane disati prije nego što njezina okolina shvati što se događa?
Stanje se može vrlo brzo pogoršati, a problem je što okolina ponekad misli da osoba samo spava ili je jako omamljena. Dok izgleda „samo pospano“, zapravo može već imati ozbiljno usporeno disanje i nedostatak kisika. Zato se kod sumnje na predoziranje ne smije čekati da situacija postane očita.
Ako osobu ne možemo probuditi i ne diše normalno, treba odmah pozvati hitnu pomoć i primijeniti nalokson ako je dostupan. Može li se osoba koja se predozirala fentanilom spasiti ako se reagira na vrijeme? Kakvu ulogu ima nalokson, lijek koji poništava učinak opioida? Predoziranje opioidima može se uspješno liječiti ako se reagira na vrijeme.
Nalokson blokira djelovanje opioida na njihovim receptorima i može ponovno uspostaviti disanje. Kod fentanila ponekad je potrebno primijeniti više doza. No nalokson nije zamjena za hitnu medicinsku pomoć. Njegov učinak može prestati prije nego što prestane djelovanje opioida, zbog čega osobu nakon primjene treba medicinski zbrinuti i nadzirati.
Što se događa s osobom koja redovito uzima fentanil? Koliko brzo se razvijaju tolerancija i fizička ovisnost te koliko je teško prekinuti konzumaciju bez stručne pomoći? Kod redovitog uzimanja tolerancija se može razviti vrlo brzo – za isti učinak potrebne su sve veće količine.
Istodobno se razvija fizička ovisnost, pa prekid može izazvati izražene simptome ustezanja, poput nemira, znojenja, bolova u mišićima, mučnine, proljeva i snažne žudnje za opioidom. Zbog toga kod razvijenog poremećaja uzimanja opioida nije dovoljno samo reći osobi da prestane.
Potrebno je liječenje, a supstitucijska terapija metadonom ili buprenorfinom jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja rizika i stabilizacije osobe. Koliko je opasna kombinacija fentanila s alkoholom, benzodiazepinima i drugim psihoaktivnim tvarima? Koliko često upravo miješanje različitih supstanci dovodi do smrtonosnih ishoda?
Vrlo je opasna jer se učinci različitih tvari mogu međusobno pojačavati. Fentanil u kombinaciji s alkoholom, benzodiazepinima ili drugim sedativima može znatno povećati rizik od gubitka svijesti i prestanka disanja. U stvarnom životu predoziranje često nije posljedica samo jedne tvari.
Istodobno uzimanje više supstanci, odnosno politoksikomanija, važan je rizični čimbenik kod fatalnih predoziranja. Upravo zato kombiniranje opioida s alkoholom ili benzodiazepinima treba smatrati posebno rizičnim.
SAD se već godinama suočava s velikim brojem smrti povezanih s opioidima, a fentanil je postao jedno od ključnih pitanja javnog zdravstva. Zašto je problem u SAD-u toliko izražen i koje su okolnosti omogućile da se ova supstanca toliko proširi na ilegalnom tržištu? Američka opioidna kriza nije počela fentanilom.
Desetljećima je trajalo široko propisivanje opioidnih analgetika poput oksikodona, što je dovelo do velikog broja ljudi koji su razvili ovisnost o opioidima. Nakon smanjenja dostupnosti tih lijekova dio korisnika prešao je na heroin, a potom se na ilegalnom tržištu snažno proširio ilegalno proizvedeni fentanil.
Fentanil je za ilegalno tržište posebno pogodan jer je iznimno potentan, pa se velike količine mogu proizvesti i transportirati u vrlo malom volumenu. Dodaje se drugim drogama i koristi za izradu krivotvorenih tableta, često bez znanja osobe koja ih uzima.
Američki predsjednik Donald Trump čak je fentanil je proglasio "oružjem za masovno uništenje". Koliko takva politička kvalifikacija odgovara stvarnoj zdravstvenoj i društvenoj opasnosti koju predstavlja te može li represivni pristup sam po sebi riješiti problem ovisnosti i predoziranja?
Fentanil nedvojbeno predstavlja golem javnozdravstveni i društveni problem, ali „oružje za masovno uništenje“ nije medicinski ni javnozdravstveni termin. To je prije svega politička kvalifikacija koja naglašava razmjere problema.
Represija može biti dio odgovora kada je riječ o ilegalnoj proizvodnji i distribuciji, ali sama ne može riješiti ovisnost. Ako želimo smanjiti broj smrti, moramo istodobno imati prevenciju, dostupno liječenje, smanjenje štete i učinkovito suzbijanje ilegalnog tržišta.
Koliko je fentanil trenutačno prisutan u Hrvatskoj i imamo li podatke o tome koliko je osoba ovisno o toj supstanci? Za sada nema pokazatelja da je fentanil u Hrvatskoj dosegnuo razmjere problema kakve vidimo u SAD-u.
Prema podacima HZJZ-a, u 2025. godini samo su dvije osobe u sustavu liječenja bile evidentirane s fentanilom kao glavnim sredstvom ovisnosti, jednako kao i 2024. godine. To je dobra vijest, ali ne i razlog za opuštanje.
Iskustvo drugih zemalja pokazuje koliko se tržište sintetskih opioida može promijeniti u kratkom vremenu, pa moramo imati dobar sustav praćenja i biti spremni na njihovu eventualnu pojavu. Može li se ovisnost o fentanilu uspješno liječiti? Koje su mogućnosti liječenja i koliko je važna psihijatrijska i psihološka podrška?
Da, ovisnost o fentanilu može se uspješno liječiti. Temelj liječenja je terapija metadonom ili buprenorfinom, uz individualno prilagođavanje terapije. Cilj nije samo prestanak uzimanja droge, nego prije svega stabilizacija osobe, smanjenje rizika od predoziranja i povratak kvalitetnijem životu. Lijekovi su samo jedan dio liječenja.
Važni su i psihijatrijska i psihološka podrška, motivacijski rad, psihoterapija te rješavanje socijalnih problema. Posebno treba prepoznati i liječiti dualne poremećaje, tj. druge psihičke poremećaje koji često prate ovisnost. Za kraj, koja je najveća zabluda o fentanilu koju biste željeli razbiti?
Što bi svatko trebao znati o ovoj drogi, čak i ako nikada nije došao u izravan kontakt s njom? Najveća je zabluda da je fentanil problem koji se tiče samo "teških ovisnika“. Ne moraš biti ovisnik da bi došlo do smrtonosnog predoziranja.
Ako osoba ne zna da je uzela fentanil, primjerice zato što je pomiješan s drugom drogom ili se nalazi u krivotvorenoj tableti, rizik postoji već kod prve izloženosti. Najvažnije je znati prepoznati predoziranje i reagirati bez čekanja.
Ako je osoba bez svijesti i ne diše normalno, odmah treba pozvati hitnu pomoć, primijeniti nalokson ako je dostupan i započeti oživljavanje prema potrebi. Kod predoziranja opioidima pravodobna reakcija može napraviti razliku između života i smrti.