Zadovoljstvo demokracijom u Njemačkoj dosegnulo je najnižu razinu dosad. Istodobno se idealizira prošlost i izražava čežnja za radikalnim raskidom sa sadašnjošću. Raste i želja za snažnom strankom, kao i broj antisemitskih izjava.
To su ključni rezultati Studije o autoritarnosti, predstavljene u srijedu u Berlinu, koja se provodi od 2002. godine u dvogodišnjim razmacima. Povjerenje na istoku zemlje palo više nego na zapadu Studiju predvodi Institut Else Frenkel-Brunswik za istraživanje demokracije pri Sveučilištu u Leipzigu (Saska).
Podupiru ga Zaklada Otto Brenner i Zaklada Heinrich Böll, koja je bliska stranci Zelenih. Za reprezentativno istraživanje provedeno 2026. godine, od sredine ožujka do početka lipnja nasumično je odabrano i kontaktirano više od 2. 500 osoba. Oko 40 posto njih ispunilo je opsežan upitnik.
Prvi put od početka provođenja ove studije potpora demokraciji kao ideji pala je neznatno ispod granice od 90 posto. To se ponajprije može pripisati golemom gubitku povjerenja među ispitanicima iz istočne Njemačke (85,7 posto).
Pad potpore demokraciji kakvu ljudi doživljavaju u svakodnevnom životu još je izraženiji: na nacionalnoj razini njome je zadovoljna tek trećina građana, pri čemu su rezultati znatno pali i na istoku (22,8 posto) i na zapadu zemlje (36 posto). U studiji su navedene izjave s kojima su ispitanici mogli izraziti svoje slaganje ili neslaganje.
Jedna od njih je: "Ono što naša zemlja treba je čvrsto i energično guranje njemačkih interesa u odnosu na inozemstvo": Tu izjavu je potpuno odbacilo 26,3 posto ispitanika, a uglavnom ju je odbacilo njih 19,4 posto. "Djelomično se slažem, djelomično se ne slažem" navelo je kao odgovor 25,8 posto ispitanika.
S izjavom se uglavnom slaže 18 posto ispitanika, dok se potpuno slaže 10,5 posto ispitanika.
'Demokracija pod velikim pritiskom' Sve veće odbacivanje demokracije očituje se i u želji za desno autoritarnom diktaturom kao oblikom državnog uređenja: gotovo četvrtina ispitanika izričito podržava želju za "jednom snažnom strankom koja utjelovljuje cjelokupnu narodnu zajednicu".
Na istoku zemlje taj je udio, s 30,9 posto, znatno veći od njemačkog prosjeka koji iznosi 22,3 posto. "Naša je demokracija pod velikim pritiskom. Izgubila je prihvaćenost među širokim slojevima stanovništva. Zastrašujuće je u kojoj mjeri njezino mjesto zauzima autoritarna čežnja", zaključuje socijalni psiholog i voditelj studije Oliver Decker .
Šovinizam dosegnuo najvišu razinu dosad Desno ekstremni stavovi porasli su drugi put zaredom. Posebno valja istaknuti nacionalni ponos u obliku šovinizma, koji je s 19,9 posto potpore dosegnuo najvišu razinu od početka provođenja studije.
Udio ljudi s izraženim desno ekstremnim svjetonazorom dosegnuo je 6,9 posto, što je najviša vrijednost od 2014. godine. Gotovo 15 posto ispitanika izričito smatra da "sve mora propasti kako bi moglo nastati nešto novo”. Gotovo svaki treći ispitanik smatra da je "potrebno nešto radikalno kako bi se promijenilo sadašnje stanje".
Dodatnih 29,1 posto djelomično se slaže s tom tvrdnjom. S izjavom "I danas je još uvijek prevelik utjecaj Židova", potpuno se slaže 5,4 posto ispitanika, a uglavnom se slaže 10,2 posto njih. Djelomično se slaže, a djelomično se ne slaže s ovom izjavom 21,7 posto ispitanika.
Uglavnom se ne slaže 20,8 posto ispitanika, a potpuno odbacuje ovu izjavu 41,9 posto ispitanika. Povezanost desnog ekstremizma i stranke AfD Prema rezultatima istraživanja, osobe koje takvu apokaliptičnu čežnju o "propasti kako bi moglo nastati nešto novo", iskazuju znatno više antisemitskih predrasuda.
Obje su dimenzije, prema studiji, povezane sa sklonošću određenim političkim strankama. U studiji se navodi da većina birača s takvim usmjerenjem daje prednost stranci Alternativa za Njemačku (AfD). "Svojom nasilnom retorikom AfD obećava ostvarenje političkih ciljeva ekstremno desne ideologije."
Oblik i sadržaj njegovih poruka u potpunosti odgovaraju poruci koju znatan dio stanovništva želi čuti. "On pruža politički dom onima koji zastupaju ekstremno desna stajališta, a istodobno se predstavlja kao stranka prihvatljiva širokim društvenim slojevima."
Antisemitski stavovi su se udvostručili Johannes Kiess iz istraživačkog tima Studije o autoritarnosti poziva političke dužnosnike na svim razinama da poduzmu protumjere: "Odgovoru na okretanje leđa sadašnjosti moraju se suprotstaviti uvjerljive demokratske ponude i politička sposobnost djelovanja u sadašnjem trenutku."
To vrijedi i s obzirom na znatan porast antisemitizma, koji se od 2022. godine, kada je iznosio 6,2 posto, više nego udvostručio. Na pitanje o motivima antisemitskih stavova, rezultati pokazuju da je za 16 posto ispitanika odlučujuća politika države Izrael. I to je najviša vrijednost zabilježena u okviru dugoročnog istraživanja.
Dok je 2020. godine taj udio na istoku zemlje, s 12 posto, bio znatno viši nego na zapadu (8,4 posto), vrijednosti su se u međuvremenu izjednačile. Antisemitizam povezan s Izraelom čak je nešto izraženiji na zapadu nego na istoku zemlje.
Kada su morali izraziti svoje slagaje ili neslaganje s izjavom "Savezna Republika je u opasnoj mjeri preplavljena s previše stranaca", 23,9 posto ispitanika reklo je da potpuno odbacuje tu izjavu. Uglavnom ju odbacuje 16,8 posto ispitanika, a djelomično se slaže, odnosno djelomično ne slaže s njom 24,4 posto ispitanika.
S izjavom se uglavnom slaže 19,7 posto ispitanika, dok se potpuno slaže njih 15,2 posto. Raste i neprijateljstvo prema muslimanima Raste i neprijateljstvo prema muslimanima. Godine 2018. iznosilo je više od 40 posto, nakon čega je palo na znatno manje od 30 posto, a trenutačno iznosi 34,1 posto.
Te se brojke temelje na dvjema tvrdnjama s kojima su se ispitanici u svakom istraživanju slagali: "Muslimanima bi trebalo zabraniti useljavanje u Njemačku" i "Zbog velikog broja muslimana ovdje ponekad se osjećam kao stranac u vlastitoj zemlji". Neprijateljstvo prema ženama još je jedno obilježje koje se redovito ispituje u ovoj studiji.
U aktualnom istraživanju 18,3 posto ispitanika složilo se s antifeminističkim tvrdnjama. Pritom je upadljivo sljedeće: dosad je veći udio stanovnika istočne Njemačke imao negativan stav prema emancipacijskim nastojanjima. Još 2024. godine razlika između istoka (34,6 posto) i zapada (19,6 posto) bila je golema.
Dvije godine poslije taj se udio na istoku prepolovio i iznosi 17,8 posto, dok je na zapadu Njemačke zabilježen tek blagi pad, na 18,4 posto.
Tračak nade Unatoč negativnom trendu, na kraju studije o autoritarnosti pojavljuje se tračak nade: rezultati jesu "alarmantni", ali dugogodišnja kretanja pokazuju da je moguć preokret trenda: "I u ranijim istraživanjima desno ekstremne tvrdnje dosezale su visoke razine potpore, koje su se sljedećih godina ponovno smanjivale. Uz utjecaj društvenih kriza, od presudne su važnosti političko djelovanje i način na koji ga društvo doživljava."