Za mnoge ljude dan ne može započeti bez šalice omiljene kave. Iako kava sama po sebi sadrži brojne korisne spojeve, ono što joj dodajemo može značajno promijeniti njezinu nutritivnu vrijednost.
Stručnjaci upozoravaju da određeni sastojci, koje mnogi svakodnevno koriste, mogu povećati unos šećera, kalorija i zasićenih masti te dugoročno nepovoljno utjecati na zdravljeCrna kava prirodno sadrži antioksidanse i vrlo malo kalorija, a istraživanja povezuju njezinu umjerenu konzumaciju s manjim rizikom od pojedinih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2.
ŠećerDodavanje šećera jedan je od najčešćih načina poboljšavanja okusa kave, no njegova redovita i pretjerana konzumacija može nepovoljno utjecati na zdravlje. Čak i male količine dodanog šećera mogu se s vremenom nakupiti, osobito kod osoba koje svakodnevno piju nekoliko šalica kave.
Prekomjeran unos šećera povezuje se s povećanjem tjelesne težine, većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Stručnjaci upozoravaju i na zaslađene sirupe koji se često dodaju aromatiziranim kavama. Takvi napitci mogu sadržavati znatno više šećera nego što ljudi očekuju.
Umjesto naglog izbacivanja šećera, preporučuje se postupno smanjivanje njegove količine kako bi se okusni pupoljci priviknuli na manje slatku kavu. 2. Umjetni zaslađivačiMnogi ljudi šećer zamjenjuju umjetnim zaslađivačima, vjerujući da su automatski zdravija opcija.
Iako zaslađivači poput aspartama i sukraloze omogućuju sladak okus bez znatnog povećanja kalorijske vrijednosti napitka, njihovi dugoročni učinci na zdravlje još se istražuju. Kod nekih osoba pojedini zaslađivači mogu izazvati probavne smetnje, a znanstvenici proučavaju i njihov mogući utjecaj na crijevni mikrobiom.
Ipak, važno je naglasiti da su odobreni umjetni zaslađivači u propisanim količinama ocijenjeni sigurnima za konzumaciju. Trenutačno nema dovoljno dokaza da njihova uobičajena uporaba sama po sebi uzrokuje kronične bolesti. Za osobe koje žele smanjiti potrebu za slatkim okusom preporučuje se postupno smanjivanje svih vrsta zaslađivača. 3.
Punomasno mlijekoMlijeko je čest dodatak kavi, ali stručnjaci savjetuju da se pripazi na njegovu količinu i udio masti. Punomasno mlijeko sadrži više zasićenih masti i kalorija od obranog mlijeka. Njihov prekomjeran unos može pridonijeti povišenim vrijednostima LDL kolesterola, jednog od čimbenika rizika za bolesti srca.
U članku se spominje i mogućnost da proteini iz mlijeka utječu na apsorpciju određenih antioksidansa iz kave. Naime, laboratorijska istraživanja pokazala su da se mliječni proteini mogu vezati za pojedine biljne spojeve, no još nije jasno koliko to utječe na zdravstvene koristi kave kod ljudi. To ne znači da mlijeko treba potpuno izbaciti.
Ono je izvor proteina i kalcija, a osobe koje žele smanjiti unos zasićenih masti mogu odabrati obrano ili mlijeko sa smanjenim udjelom masti. Alternativa su i nezaslađeni biljni napitci, poput bademova ili sojina. 4.
Maslac i drugi dodaci bogati zasićenim mastimaPosljednjih godina popularnost je stekla takozvana bulletproof kava, odnosno kava kojoj se dodaju maslac i masnoće, često u sklopu prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata. Zagovornici ovog napitka tvrde da pruža dugotrajniji osjećaj sitosti i stabilniju razinu energije.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da dodavanje većih količina maslaca može značajno povećati unos zasićenih masti. Takve masti, ako se konzumiraju u prevelikim količinama, mogu povećati razinu LDL kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Slično vrijedi i za vrlo masno vrhnje te određene industrijske dodatke za kavu, osobito one koji uz zasićene masti sadrže i dodani šećer. Problem nastaje i kada ovakva kava zamijeni uravnotežen doručak jer napitak bogat mastima ne može osigurati sve hranjive tvari koje tijelo treba. Kako pripremiti zdraviju jutarnju kavu?
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih promjena koje mogu poboljšati nutritivnu vrijednost svakodnevnog napitka. Osobama koje ne vole piti potpuno crnu kavu savjetuje se dodavanje manje količine mlijeka sa smanjenim udjelom masti ili nezaslađenog biljnog napitka.
Za dodatnu aromu mogu se koristiti cimet, muškatni oraščić ili nekoliko kapi ekstrakta vanilije. Ti sastojci mogu obogatiti okus bez potrebe za velikim količinama šećera. Važno je pripaziti i na ukupnu količinu kofeina.
Za većinu zdravih odraslih osoba unos do približno 400 miligrama kofeina dnevno smatra se granicom koja uglavnom nije povezana s negativnim učincima, iako osjetljivost na kofein znatno varira. Također, osobe koje imaju problema sa spavanjem trebale bi izbjegavati kavu u kasnijim poslijepodnevnim i večernjim satima.
Ipak, povremeno uživanje u zaslađenoj ili kremastoj kavi nije razlog za zabrinutost. Ključna je ukupna prehrana i količina dodataka koju osoba svakodnevno konzumira. Male promjene u pripremi omiljenog jutarnjeg napitka mogu dugoročno pomoći u smanjenju unosa šećera i zasićenih masti.