Nekada je bio jedan od najčešćih načina provođenja slobodnog vremena, no danas ga među djecom sve više zamjenjuju ekrani.
Riječ je o čitanju iz užitka, a istraživanja ga povezuju s boljim kognitivnim sposobnostima, mentalnim zdravljem i razlikama u strukturi mozga kasnije u djetinjstvu i adolescenciji Istraživači sa sveučilišta Cambridge, Warwick i Fudan analizirali su podatke 10.
243 djece i adolescenata iz SAD-a uključenih u veliku studiju Adolescent Brain and Cognitive Development. Uspoređivali su one koji su počeli čitati iz užitka između druge i devete godine života s djecom koja su počela čitati kasnije ili gotovo uopće nisu razvila tu naviku.
Otprilike 48 posto sudionika imalo je malo iskustva s čitanjem iz užitka ili su počeli čitati tek kasnije u djetinjstvu. Ostali su imali između tri i deset godina iskustva redovitog čitanja.
Bolji rezultati na testovima pamćenja i učenja Nakon što su u obzir uzeli čimbenike poput socioekonomskog statusa, istraživači su utvrdili snažnu povezanost između ranog čitanja iz užitka i boljih rezultata na kognitivnim testovima u adolescenciji.
Djeca koja su ranije razvila naviku čitanja postizala su bolje rezultate u verbalnom učenju, pamćenju i razvoju govora, a imala su i bolji školski uspjeh. Prednosti se nisu odnosile samo na školske rezultate.
Kod mladih koji su ranije počeli čitati zabilježeno je i bolje mentalno blagostanje, s manje znakova stresa i depresije, boljom pažnjom te manjim brojem problema u ponašanju poput agresivnosti i kršenja pravila.
Manje vremena pred ekranima i više sna Djeca koja su u ranijoj dobi zavoljela knjige u adolescenciji su također u prosjeku provodila manje vremena gledajući televiziju te koristeći pametne telefone i tablete, i radnim danima i vikendom. Istodobno su u prosjeku dulje spavala. Istraživači su analizirali i snimke mozga sudionika.
Kod adolescenata koji su počeli čitati iz užitka u ranom djetinjstvu uočene su umjereno veće ukupne površine i volumeni mozga, uključujući područja važna za kognitivne funkcije. Razlike su pronađene i u dijelovima mozga koji su u prethodnim istraživanjima povezivani s mentalnim zdravljem, ponašanjem i pažnjom.
Oko 12 sati tjedno pokazalo se optimalnim Više, međutim, ne znači nužno i bolje. U istraživanju se oko 12 sati čitanja iz užitka tjedno pokazalo kao optimalna količina u djetinjstvu. Nakon te granice nisu zabilježene dodatne koristi, a rezultati na nekim kognitivnim testovima postupno su se smanjivali.
Istraživači smatraju da bi jedan od razloga mogao biti to što vrlo mnogo vremena provedenog uz knjigu može značiti manje vremena za druge korisne aktivnosti, poput sporta i druženja s vršnjacima.
Profesorica Barbara Sahakian s Odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge istaknula je da je čitanje povezano s razvojem mišljenja i kreativnosti, empatijom i smanjenjem stresa, a rezultati istraživanja dodatno su ga povezali s razvojem kognitivnih sposobnosti, mentalnim zdravljem i strukturom mozga.
Profesor Jianfeng Feng sa Sveučilišta Fudan i Sveučilišta Warwick zato roditeljima preporučuje da djeci od malih nogu pokušaju probuditi zadovoljstvo u čitanju. Navika razvijena u djetinjstvu mogla bi se zadržati i kasnije u životu.
Djeca sve manje čitaju iz zabave Takvi podaci dolaze u trenutku kada čitanje iz užitka među djecom u SAD-u bilježi velik pad. 2025. godine samo 37 posto devetogodišnjaka reklo je da gotovo svakodnevno čita iz zabave. Godine 2020. bilo ih je 42 posto, dok je 1984. takvih bilo 53 posto.
Istodobno je udio devetogodišnjaka koji kažu da nikada ili gotovo nikada ne čitaju iz užitka porastao na 17 posto, u usporedbi s devet posto 1984. godine. Kognitivna neuroznanstvenica dr.
Christelle Langley s Cambridgea upozorava da, s obzirom na sve više podataka o koristima čitanja, djecu i mlade vrijedi poticati da knjigu dožive kao zadovoljstvo, a ne samo kao školsku obvezu. Za knjigu nikad nije kasno Čitanje nije povezano s koristima samo u djetinjstvu.
Noviji pregled istraživanja Sveučilišta Cambridge navodi povezanost čitanja iz užitka s manjim stresom, većim osjećajem opuštenosti i empatijom i kod odraslih. U starijoj dobi mentalno stimulirajuće aktivnosti poput čitanja povezane su i sa sporijim kognitivnim propadanjem te nižim rizikom od kognitivnih poteškoća i demencije.
Istraživači ipak naglašavaju da velik dio dostupnih istraživanja pokazuje povezanost, pa se iz njih ne može jednostavno zaključiti da je upravo čitanje jedini uzrok boljeg zdravlja mozga. Poruka stručnjaka zato je jednostavna: ljubav prema knjigama vrijedi razvijati što ranije, ali za početak čitanja iz užitka nikada nije prekasno.
