Novo istraživanje pokazalo je da bi redoslijed rođenja mogao biti povezan s većim rizikom od određenih bolesti. Znanstvenici su uočili razlike među braćom i sestrama, no stručnjaci upozoravaju na oprez pri tumačenju rezultataNa rizik od razvoja bolesti utječu brojni čimbenici, od genetike i okoliša do životnih navika.
No novo istraživanje pokazuje da bi ulogu mogao imati i redoslijed rođenja u obitelji. POGLEDAJTE VIDEO:Studija analizirala je zdravstvene podatke više od pet milijuna obitelji s dvoje djece.
Rezultati su pokazali da prvorođena djeca imaju veći rizik od određenih neurorazvojnih i alergijskih stanja, dok su drugorođena izloženija probavnim poremećajima i problemima povezanim sa zlouporabom psihoaktivnih tvari.
Istraživači su primijetili i da manja dobna razlika između braće i sestara može biti povezana s manjim rizikom od nekih neuropsihijatrijskih i alergijskih stanja.
Andrey Rzhetsky, jedan od autora studije i profesor medicine na Sveučilištu u Chicagu, odlučio se za istraživanje nakon što je primijetio da starija i mlađa djeca u nekim obiteljima imaju različite zdravstvene probleme i temperament. Od kojih bolesti prvorođena djeca imaju veći rizik?
Istraživači su usporedili vjerojatnost razvoja određenih bolesti kod braće i sestara te utvrdili razlike u rizicima. Prvorođena djeca imala su veći rizik od:Drugorođena djeca imala su veći rizik od: Zašto bi redoslijed rođenja mogao biti važan? Istraživanje nije utvrdilo uzroke ovih razlika, no stručnjaci navode nekoliko mogućih objašnjenja.
Mark Hicar, stručnjak za dječje zarazne bolesti sa Sveučilišta u Buffalu, ističe da se prva trudnoća razlikuje od kasnijih po dobi majke, promjenama u njezinu tijelu i imunološkom odgovoru.
Imunološki sustav majke tijekom trudnoće prilagođava se očevu genetskom materijalu koji dijete nasljeđuje, a ta se prilagodba može poboljšavati u sljedećim trudnoćama. Ulogu bi mogao imati i mikrobiom, odnosno zajednica mikroorganizama u tijelu.
Braća i sestre često dijele sličan mikrobiom, što bi moglo objasniti dio povezanosti s infekcijama i alergijama. Razlike bi mogle proizlaziti i iz ponašanja roditelja. Roditelji koji prvi put dobivaju dijete možda će ranije potražiti liječničku pomoć zbog simptoma, što može dovesti do dodatnih pretraga i dijagnoza.
Na rezultate mogu utjecati i dob roditelja te iskustva stečena s prvim djetetom. Ashanti Woods, pedijatar iz Medicinskog centra Mercy u Baltimoreu, ipak upozorava da zasad nema jasnih odgovora. - Važno je razlikovati povezanost od uzročno-posljedične veze.
Drugim riječima, treba utvrditi je li nešto doista uzrok određenog stanja ili je riječ samo o uočenom obrascu – ističe Woods. Što to znači za stvarni rizik od bolesti? Rezultate treba tumačiti oprezno.
Veći relativni rizik ne znači da će dijete nužno razviti određenu bolest, već samo da je njezina pojava bila vjerojatnija u usporedbi s bratom ili sestrom. - Govorimo o učincima koji se primjećuju na razini populacije. Kod pojedinca su te razlike male – objašnjava Rzhetsky.
Danelle Fisher, pedijatrica iz zdravstvenog centra Providence Saint John’s u Kaliforniji, također naglašava da na razvoj bolesti utječe mnogo čimbenika te da je redoslijed rođenja samo jedan od mogućih.
Rzhetsky dodaje da drugi čimbenici, poput spola djeteta, iste dijagnoze kod brata ili sestre te starije dobi majke u trenutku poroda, mogu biti snažniji pokazatelji rizika. Redoslijed rođenja zato nije razlog za zabrinutost niti zahtijeva posebne mjere. Riječ je o čimbeniku koji se ne može promijeniti i koji ima manju prediktivnu vrijednost od brojnih drugih zdravstvenih podataka.