Rasol i dijabetes se često povezuju zbog tvrdnji da fermentirani sok kiselog kupusa može sniziti šećer u krvi . No, nema dovoljno kvalitetnih kliničkih dokaza da rasol poboljšava regulaciju šećera u krvi kod dijabetičara. Rasol sadrži i visok udio soli pa je potreban oprez kod osoba s visokim krvnim tlakom . Što je rasol?
Rasol je slana kisela tekućina nastala fermentacijom kupusa . Tijekom procesa fermentacije bakterije mliječne kiseline razgrađuju dio prirodno prisutnih šećera u kupusu proizvodeći mliječnu kiselinu koja i daje kiselkast okus.
Kakav će biti sastav rasola ovisi o: količini soli prilikom fermentacije omjeru tekućine i kupusa početnom sastavu kupusa trajanju i uvjetima fermentacije eventualnoj pasterizaciji i drugim postupcima obrade. Rasol može sadržavati organske kiseline, određene minerale i spojeve koji potječu iz kupusa.
Nepasterizirani rasol može sadržavati i žive mikroorganizme, ali njihov broj i sastav nisu standardizirani. Važno je razlikovati fermentirani rasol od soka svježeg kupusa kao i od tekućine dobivene kiseljenjem povrća u octu. Nastaju na različit način i različitog su sastava. Snižava li rasol šećer u krvi?
Trenutačno nema dovoljno izravnih kliničkih dokaza da konzumacija rasola snižava glukozu u krvi i dugoročno poboljšava regulaciju šećera. Fermentirani proizvodi imaju potencijalno pozitivne učinke na metaboličko zdravlje, ali te rezultate nije opravdano automatski pripisivati rasolu. Može li mliječna kiselina iz rasola pomoći kod dijabetesa?
Mliječna kiselina nastaje u samom procesu fermentacije i odgovorna je za kiseli okus rasola. Iako postoje istraživanja vezana uz utjecaj organskih kiselina i fermentiranih proizvoda na metabolizam glukoze, ne može se potvrditi da te uobičajene količine mliječne kiseline značajno snižavaju šećer u krvi.
Nije utvrđena ni učinkovita doza rasola za poboljšanje kontrole šećera u krvi. Rasol i dijabetes – smiju li osobe s dijabetesom piti rasol? Kada su u pitanju rasol i dijabetes , osobe s dijabetesom mogu povremeno konzumirati rasol ako nemaju ograničenja vezanih uz unos soli i ako je proizvod zdravstveno ispravan.
No, rasol nije nužan kao dio prehrambenog plana za dijabetičare i ne preporučuje se kao sredstvo za snižavanje šećera.
Je li rasol prikladan za pojedinca s dijabetesom ovisi o: sadržaju ugljikohidrata – ovisi o proizvodu, fermentaciji i potencijalnim dodatnim sastojcima količini natrija – rasol može biti jako slan krvnom tlaku – osobe s dijabetesom nerijetko imaju i druge kardiovaskularne rizične čimbenike funkciji bubrega – ponekad je potrebna posebna prilagodba prehrane.
Ako koristite kupovni proizvod, provjerite deklaraciju, posebno sadržaj ugljikohidrata i soli . Kod domaćeg rasola čiji sastav nije laboratorijski analiziran, točnu količinu natrija i šećera nije moguće odrediti. Zašto visok udio soli u rasolu može biti problem kod dijabetesa?
Najvažniji razlog zašto biti oprezan pri redovitoj konzumaciji rasola je udio natrija . Natrij je esencijalni mineral, ali njegov prekomjerni unos povezuje se s visokim krvnim tlakom . Odraslim osobama prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije dnevno treba oko dva miligrama soli, što odgovara količini soli manjoj od pet grama dnevno .
Kontrola krvnog tlaka kod dijabetesa je važna jer su hipertenzija i dijabetes značajni čimbenici rizika za kardiovaskularne i bubrežne komplikacije . Rasol može pridonijeti većoj konzumaciji natrija, čak i kad je unos iz ostale hrane minimalan. Zato redovita konzumacija rasola nije preporučljiva. Je li rasol probiotik i poboljšava li rad crijeva?
Nepasterizirani rasol može sadržavati žive bakterije mliječne kiseline, ali to ne znači automatski da je dokazani probiotik . Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, pružaju dokazanu zdravstvenu korist domaćinu.
Da bi se određeni mikroorganizam smatrao probiotikom, potrebni su dokazi o njegovoj učinkovitosti i sigurnosti , uz odgovarajuću identifikaciju mikroorganizama i dozu .
Kod domaćeg rasola obično nisu poznati: točne vrste i sojevi mikroorganizama njihov broj u trenutku konzumacije njihova održivost tijekom skladištenja klinički učinci određene količine proizvoda.
Iako se crijevna mikrobiota i metabolizam glukoze intenzivno istražuju, nema dovoljno dokaza da ispijanje rasola može liječiti poremećaj crijevne mikrobiote ili dijabetes . Koju količinu rasola dijabetičari smiju piti na dnevnoj bazi? Ne postoji znanstveno utvrđena doza za konzumaciju rasola na dnevnoj bazi kod dijabetičara.
Takva odgovarajuća klinička istraživanja nisu još provedena. Iz toga razloga nije pouzdano govoriti o količini rasola za dijabetičare. Tko bi trebao izbjegavati dodanu sol ili ograničiti unos natrija?
Rasol nije jednako prikladan za sve osobe, a posebno trebaju biti oprezne osobe s: povišenim krvnim tlakom kroničnim bubrežnim bolestima zatajenjem srca stanjima koja zahtijevaju prehranu s ograničenim unosom soli.
Ako osoba ima osjetljiv ili slab imunitet , potreban je dodatni oprez u pogledu mikrobiološke ispravnosti proizvoda, posebno nepasteriziranih fermentiranih proizvoda. Sam dijabetes nije automatska kontraindikacija za rasol, ali prisutnost drugih bolesti ili komplikacija utječe na same preporuke. Što je bolje piti za regulaciju šećera u krvi?
Za svakodnevnu hidraciju kod osoba s dijabetesom i dalje je najbolja obična voda. Osim vode, korisni su i nezaslađeni biljni čajevi , gazirana voda bez dodanog šećera , kava bez dodanog šećera uz procjenu ukupnog unosa kofeina .
Za dugoročnu regulaciju dijabetesa znatno su važniji cjelokupni obrazac prehrane i način života, tjelesna aktivnost , individualno prilagođena terapija, redovito praćenje glikemije i, naravno, odgovarajući unos ugljikohidrata i vlakana .