Na 16. kongresu „Novi trendovi u oftalmologiji” u Zagrebu predstavljene su nove mogućnosti liječenja bolesti oka, a liječnici su podijelili i iskustva pacijenata kojima je minijaturni teleskop pomogao da ponovno obavljaju svakodnevne aktivnosti.
Može li se rožnica uzgojiti u laboratoriju, vid poboljšati ugradnjom minijaturnog teleskopa u oko, a operacije mrežnice izvoditi uz pomoć robota? Neka su od pitanja o kojima će raspravljati sudionici 16. kongresu „Novi trendovi u oftalmologiji”, koji se danas i sutra, u organizaciji Hrvatskog društva za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju (CSCRS) i Klinike Svjetlost, održava u Zagrebu. Na skupu sudjeluju 72 stručnjaka iz 15 zemalja, a dio predstavljenih metoda, kako je istaknuto, već se primjenjuje u liječenju pacijenata, dok su druge još u fazi istraživanja i razvoja.
O mogućnosti uzgoja rožnice u laboratoriju i potencijalnom rješenju problema nedostatka donorskog tkiva govorio je prof. dr. sc. Michael Mimouni iz izraelskog medicinskog centra Rambam. Prema procjenama, transplantaciju rožnice čeka oko 12,7 milijuna ljudi u svijetu, a na svakih 70 pacijenata dostupan je tek jedan donorski presadak.
Prof. Mimouni u sklopu svog predavanja predstavio je metodu u kojoj se stanice rožnice uzete od donora umnažaju u laboratoriju, a zatim postavljaju na poseban nosač koji se ugrađuje u oko. Na taj bi se način, istaknuo je, od stanica jednog donora potencijalno moglo liječiti mnogo veći broj pacijenata. Prvi rezultati primjene ove metode pokazali su poboljšanje vida kod liječenih pacijenata, no istraživanje je još u ranoj fazi.

Teleskop u oku ne vraća samo vid, nego i samostalnost
O tome koliko napredak u liječenju može promijeniti svakodnevicu pacijenata govorilo se i na primjeru minijaturnog teleskopa SING IMT. Ugrađuje se osobama s uznapredovalom senilnom makularnom degeneracijom, kada druge metode, poput injekcija, više ne daju zadovoljavajuće rezultate. Teleskop povećava sliku 2,7 puta i usmjerava je na zdraviji dio mrežnice.
Klinika Svjetlost dosad je taj zahvat izvela na 16 očiju, a prof. dr. sc. Nikica Gabrić poručio je da je kod svih pacijenata zabilježeno poboljšanje vida. Ipak, dodao je, za uspjeh nije dovoljna samo operacija. Potrebna je i rehabilitacija kako bi se mozak prilagodio novom načinu primanja i obrade slike.
Koliko takva promjena znači pacijentima, opisala je dr. Nataša Drača iz Klinike Svjetlost, istaknuvši kako su očekivali da će se uspjeh zahvata najviše očitovati u boljem rezultatu na tablicama za provjeru vida, no pacijenti im se najčešće vraćaju s drukčijim pričama.
– Najviše me iznenadilo koliko male stvari pacijentima znače. Pacijenti nam se ne vraćaju s brojkama, nego s pričama o tome da su ponovno prepoznali lice unuka, sami pročitali poruku na mobitelu ili skuhali kavu bez tuđe pomoći – istaknula je.
Prof. Gabrić je pak istaknuo da se promjene ne vide samo u vidnoj oštrini nego i u ponašanju pacijenata. Obitelji, kaže, primjećuju da su vedriji, aktivniji i da se ponovno uključuju u razgovore i obiteljski život, a od 1. srpnja ove godine taj se zahvat financira sredstvima HZZO-a.

Robotika i genska terapija u liječenju bolesti mrežnice
Dio kongresa bio je posvećen bolestima mrežnice i mogućnostima njihova liječenja. Prof. dr. sc. Lyndon da Cruz iz londonske bolnice Moorfields govorio je o razvoju robotske tehnologije za operacije mrežnice, koja bi kirurzima trebala omogućiti iznimnu preciznost pri radu na vrlo osjetljivom tkivu. Predstavio je i dosadašnji rad na primjeni matičnih stanica, uključujući zahvat u kojem je 2015. pacijentu s makularnom degeneracijom ugrađen flaster sa stanicama mrežnice.
Prof. dr. sc. Lejla Vajzović sa Sveučilišta Duke govorila je pak o novim mogućnostima liječenja bolesti mrežnice, među kojima je i genska terapija. – Više ne govorimo samo o usporavanju gubitka vida, nego o njegovu očuvanju, a možda i vraćanju – poručila je.
Uz teme posvećene mrežnici, na kongresu se raspravljalo o novim laserskim metodama korekcije vida, uključujući površinsku metodu EASE, koju je dr. Ivan Gabrić izveo kao drugi kirurg u svijetu, a održana je i radionica o suhom oku, na kojoj je sudjelovao američki oftalmolog dr. Rolando Toyos.
Na kongresu su dodijeljena i priznanja za doprinos oftalmologiji. Nagradu Excellence in IMT Implantation Award dobio je prof. dr. sc. Nikica Gabrić, dok je prof. dr. sc. Michael Mimouni primio nagradu Reimagining the Cornea Award. Prof. dr. sc. Lejla Vajzović nagrađena je za doprinos oftalmološkoj edukaciji, prof. dr. sc. Rafael Ignacio Barraquer za dugogodišnji doprinos oftalmologiji, a prof. dr. sc. Mayank A. Nanavaty za poticanje novih generacija stručnjaka. Priznanja su dobili i dr. Marco Sales-Sanz za doprinos obnovi funkcije oka te dr. Barbara Parolini za vizionarsko vodstvo u oftalmologiji.
