Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih deset godina znatno poraslaKolika će biti minimalna plaća u Hrvatskoj 2027. godine?
Sindikati traže 1250 eura bruto, dok poslodavci predlažu 1086 eura uz porezno rasterećenje i povećanje osobnog odbitka. Vlada bi konačan iznos trebala objaviti sutra, a o toj se temi raspravljalo i u emisiji Otvoreno.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović poručio je da bi minimalna plaća već 2027. trebala dosegnuti 1250 eura bruto.
Smatra da bi Vlada trebala ranije ostvariti cilj koji je sama postavila za kraj mandata Jović je istaknuo da rasprava ne bi smjela biti usmjerena samo na iznos plaće, nego i na pitanje mogu li radnici od nje dostojanstveno živjeti. - Nitko ne priča može li čovjek stvarno danas preživjeti.
Ne samo preživjeti, nego može li dostojanstveno živjeti s, recimo, minimalnom plaćom koja bi bila oko 900 eura, rekao je Jović. Sindikalne središnjice zatražile su povećanje minimalne plaće na 1250 eura bruto. Prema Jovićevu mišljenju, takav bi iznos radnicima omogućio ne samo podmirivanje osnovnih potreba nego i planiranje budućnosti.
Upozorio je na rast cijena, inflaciju i sve teže rješavanje stambenog pitanja, osobito za mlade koji tek ulaze na tržište rada. Kao primjer naveo je cijene novogradnje u Zagrebu, koje su u prvih šest mjeseci, prema podacima na koje se pozvao, premašile 3500 eura po četvornom metru.
Podsjetio je i da su sindikati još u travnju, uoči prosvjeda „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, tražili znatnije povećanje minimalne plaće, upozoravajući i na posljedice krize na Bliskom istoku. Minimalna plaća trebala bi biti nekakva socijalna mjera.
Međutim, ono što je jako bitno, moramo razmišljati kako je uopće živjeti s tim plaćama, istaknuo je. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić smatra da je kupovna moć minimalne plaće u Hrvatskoj već dosegnula približno sredinu Europske unije.
Zbog toga, uz socijalnu ulogu minimalne plaće, smatra važnim voditi računa i o konkurentnosti gospodarstva. Prema njegovu mišljenju, minimalnu plaću trebalo bi uređivati transparentnije, dok bi se građanima u stvarnoj socijalnoj potrebi trebalo pomagati drugim mjerama socijalne politike.
- Minimalna plaća neupitno ima socijalnu ulogu, međutim, kada je prema kupovnoj moći ipak dosegla nekakve europske standarde, onda treba tražiti druge instrumente socijalne politike, rekao je Stojić.
HUP, dodao je, snažno podupire uvođenje registra stanovništva, koji bi omogućio transparentniju raspodjelu socijalne pomoći i usmjeravanje većih naknada onima kojima su najpotrebnije. Stojić je upozorio i da minimalna plaća nije isto što i ukupan raspoloživi dohodak kućanstva.
U obzir, smatra, treba uzeti neoporezive isplate, mogućnosti zarade u sivoj ekonomiji te različite socijalne transfere. Kao jednu od mjera za poboljšanje položaja radnika s najnižim primanjima izdvojio je povećanje osobnog odbitka. Nije opravdano da osoba samac koja prima minimalnu plaću još na to plaća porez, smatra Stojić.
Istaknuo je da otvara pitanje pravednosti sustava situacija u kojoj se povećava bruto trošak rada poslodavca, a radnici s najnižim primanjima istodobno plaćaju porez. - Nemojmo reći, s jedne strane, da država brine o takvom nekome, pa mu onda uzima to kroz porez, poručio je.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih deset godina znatno porasla. Dok je 2016. iznosila 414 eura bruto, danas je 1050 eura. Riječ je o nominalnom rastu od oko 153 posto, odnosno realnom povećanju od približno 70 posto.
- Napravljen je velik iskorak u samom iznosu minimalne plaće, rekao je Vidiš, dodajući da je Hrvatska od zemlje u kojoj su samo četiri članice Europske unije imale nižu minimalnu plaću došla otprilike do sredine ljestvice država članica.
Govoreći o određivanju minimalne plaće za iduću godinu, naglasio je da su razlike između prijedloga sindikata i poslodavaca velike. Dok sindikati traže 1250 eura bruto, poslodavci predlažu 1086 eura, uz porezno rasterećenje i povećanje osobnog odbitka.
Vlada, poručio je, mora pronaći iznos koji će omogućiti bolji život radnika, ali istodobno biti održiv za poslodavce. - Minimalna plaća mora rasti onoliko koliko je održivo, kako se radna mjesta ne bi izgubila i kako to ne bi bilo preveliko opterećenje za poslodavce, rekao je Vidiš.
Dodao je da se smanjuje broj zaposlenih koji primaju minimalnu plaću. Dok ih je tijekom ljeta bilo oko 70 tisuća, sada ih je približno 54 tisuće. U pripremi konačne odluke sudjeluje stručno povjerenstvo koje razmatra prijedloge i gospodarske pokazatelje, uključujući poslovanje kompanija koje zapošljavaju radnike na minimalnoj plaći.
Posebno je izdvojio prerađivačku industriju, u kojoj je najveći udio zaposlenih koji primaju minimalnu plaću. Vlada će konačan iznos odrediti vodeći računa o dostojanstvu radnika, ali i očuvanju radnih mjesta. Na pitanje može li se već sutra na sjednici Vlade očekivati odluka o povećanju minimalne plaće, Vidiš je odgovorio: „Apsolutno”.