Slanina i dijabetes: Smijete li je jesti i zašto nije dovoljno paziti samo na šećer?

Slanina i dijabetes: Smijete li je jesti i zašto nije dovoljno paziti samo na šećer?

Kada govorimo o dijabetesu , najvažnija stvar na koju se fokusiramo jest šećer u krvi , odnosno brzina njegova podizanja i spuštanja s obzirom na ono što jedemo. Tako se na prvi pogled slanina i dijabetes slažu, odnosno slanina ima zeleno svjetlo u prehrani dijabetičara jer ne dovodi do naglog skoka šećera u krvi.

Međutim, prehrana za dijabetes ne može se svesti samo na promatranje utjecaja hrane na šećer . Važno je voditi računa o cjelokupnoj prehrani kako bi se prevenirale druge metaboličke bolesti. Tako slanina može biti dio dijabetičke prehrane, ali ne u neograničenim količinama zbog udjela zasićenih masti.

Slanina i dijabetes – smiju li osobe s dijabetesom jesti slaninu? Povodom Svjetskog dana dijabetesa koji se obilježava 14. studenog nastoji se podići svijest o liječenju ove bolesti, ali i o važnosti prilagođene zdrave prehrane i zdravih navika koje su dio plana održavanja dijabetesa u adekvatnim granicama.

Što se tiče prehrane kod dijabetesa, iako su u fokusu ugljikohidrati , to ne znači da je neka namirnica, ako ih ne sadrži, automatski poželjna u bilo kakvim količinama. Baš kao i za zdrave osobe, tako je i kod osoba s dijabetesom jednako važno voditi računa o omjeru zasićenih i nezasićenih masti , soli i sl .

Slanina je upravo izvor zasićenih masti i soli, ubraja se već u prerađenu namirnicu pa je samim time njezina konzumacija dozvoljena, ali u razumnim količinama. Osim toga, zbog višeg udjela masti energetski je i bogata. Osobe s dijabetesom trebaju ograničiti unos zasićenih masti, posebno kroz unos prerađenog mesa.

Povremena konzumacija komadića slanine ne predstavlja rizik za zdravlje, ali pogrešan je stav da sve što ne sadrži ugljikohidrate možemo jesti koliko želimo. Povisuje li slanina šećer u krvi? Ugljikohidrati imaju najizraženiji neposredni utjecaj na glukozu nakon obroka, dok masti i proteini djeluju drugačijim metaboličkim mehanizmima.

Međutim, važno je razlikovati neposredni glikemijski odgovor od ukupnog utjecaja obroka na metabolizam . Obroci bogati proteinima i mastima mogu promijeniti brzinu probave i dovesti do odgođenog ili produljenog rasta glukoze . Takav učinak ovisi o sastavu cijelog obroka, količinama hrane i individualnom odgovoru .

Primjerice, slanina na bijelom kruhu uz čašu soka neće imati jednak glikemijski učinak kao slanina poslužena s jajima i povrćem. No, nizak udio ugljikohidrata ne znači da je ta namirnica u većim količinama automatski povoljna za dugoročno cjelokupno zdravlje .

Dijabetičari i dalje trebaju voditi računa o prevenciji težine, visokog kolesterola, masnoća, tlaka i slično. Može li redovita konzumacija slanine povećati rizik od dijabetesa tipa 2?

Iako se često misli kako prevelik unos šećera i jednostavnih ugljikohidrata dovodi do dijabetesa tipa 2, njegov rizik može povećati i unos zasićenih masti, posebno iz prerađenog mesa .

Evo nekoliko razloga zašto je to potencijalno tako: zasićene masne kiseline – u pretjeranim količinama i u kombinaciji s nedovoljnim unosom nezasićenih masti, posebno omega-3 masnih kiselina , mogu nepovoljno utjecati na kardiometaboličko zdravlje visok unos natrija – može pridonijeti povišenom krvnom tlaku spojevi povezani s preradom mesa – nitriti i drugi spojevi koji nemaju pozitivan učinak na zdravlje ukupni prehrambeni obrazac – osobe koje često jedu mesne prerađevine nerijetko imaju i druge prehrambene ili životne navike povezane s većim rizikom za metaboličke bolesti.

Kako osobe s dijabetesom imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti , prehrambene preporuke ne smiju biti isključivo usmjerene na kontrolu glukoze. Slanina može sadržavati znatne količine zasićenih masti . Ako pri tome u prehrani zamjenjuju nezasićene masti, nepovoljno mogu utjecati na koncentraciju LDL kolesterola .

Prednost valja dati maslinovom ulju , masnoj ribi , neprženim i neslanim orašastim plodovima , sjemenkama i avokadu . Uz ovakve namirnice povremena konzumacija manje količine slanine neće imati negativni učinak na zdravlje kod dijabetičara. Koliko je natrija dopušteno osobama s dijabetesom?

Kako se slanina tijekom proizvodnje soli, sadrži i veću količinu soli. Preporuka za unos natrija je oko 2. 300 mg dnevno što odgovara približno količini od oko pet grama soli . Kako prekomjerni unos natrija dovodi do visokog krvnog tlaka , tako se povećava rizik od srčanih , bubrežnih i moždanih komplikacija .

Zato vodite računa o dnevnom unosu soli, ne samo kroz slaninu, već i kroz sireve, kruh, ostale suhomesnate proizvode, gotova jela, slane grickalice i sl. Naravno, u obzir se uzima i dodana sol prilikom kuhanja i pripreme jela. Je li slanina kancerogena?

Svjetska zdravstvena organizacija, odnosno Međunarodna agencija za istraživanje raka, prerađeno meso klasificira kao skupinu 1 kancerogenih čimbenika za ljude . To proizlazi iz čvrstih dokaza kako konzumacija prerađenog mesa uzrokuje rak debelog crijeva .

No, važno je razumjeti da skupina 1 označava snagu dokaza o kancerogenosti, a ne jednak stupanj opasnosti svih čimbenika unutar te skupine. Svakodnevna konzumacija 50 g i više prerađenog mesa povezana je s većim rizikom od raka debelog crijeva.

To ne znači da povremena konzumacija uzrokuje rak, ali svakodnevna konzumacija može povećati rizik, posebno ako je prehrana općenito nezdrava uz nedostatak fizičke aktivnosti i nezdrave navike. Svaka osoba, bez obzira na dijabetes, treba voditi računa o učestalosti i količini konzumacije prerađenog mesa.

FOTO: Shutterstock Je li domaća slanina zdravija od kupovne? Domaća slanina ne mora automatski biti zdravija. Njezin sastav također ovisi o udjelu soli i masti, vrsti mesa, postupku dimljenja, sušenja i korištenja konzervansa. Čak i ako ne sadrži dodane nitrite, može imati značajnu količinu soli i masti.

Osim toga, tradicionalni način proizvodnje ne uklanja rizike povezane s konzumacijom prerađenog mesa. Kod kupovnih proizvoda prednost je dostupnost nutritivne deklaracije na kojoj se može provjeriti: popis sastojaka udio soli udio (zasićenih) masti energetska vrijednost. Koliko slanine smiju jesti osobe s dijabetesom?

Ne postoji znanstveno utvrđena količina slanine za osobe s dijabetesom. Ako osoba s dijabetesom želi jesti slaninu, naravno da to može. Važno je da slanina bude tek povremeni dodatak jelu u manjoj količini, a ne da se gleda kao glavni izvor proteina u obroku . Primjerice, nekoliko komadića u varivu sasvim je prihvatljivo .

Kod svakodnevne prehrane prednost valja dati neprerađenim cjelovitim proizvodima. Primjerice, glavni izvor proteina treba biti čisto meso poput filea puretine ili čistog mljevenog mesa. Jednaku pozornost treba posvetiti već spomenutim izvorima nezasićenih masti.

Evo ideja za praktične alternative: jaja riba , posebno skuša , srdele i losos mahunarke tofu bijelo meso peradi svježi sir i nezaslađeni jogurt . Ove namirnice sadrže proteine, masti ili oboje poput mliječnih proizvoda. Ne sadrže dodanu sol, visok udio zasićenih masti ili ih uopće ne sadrže, imaju manje kalorija od slanine i ubrajaju se u cjelovite, odnosno manje prerađene namirnice.

Preporučujemo