Stara knjiga iz antikvarijata krije tajnu: njezine stranice čuvaju zaboravljenu Istru

Stara knjiga iz antikvarijata krije tajnu: njezine stranice čuvaju zaboravljenu Istru

književna preporuka miljenka jergovića Puno je razloga zašto se po antikvarijatima kupuju stare knjige. Jedan od nipošto najmanje važnih je i zbog posveta u njima Foto: Promo 1/8 Autor Miljenko Jergović 21. 10.

2026. u 23:30 Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu U antikvarijatima se često mogu pronaći knjige s posebnim posvetama koje otkrivaju ne samo povijest, već i osobne priče njihovih prethodnih vlasnika.

Ova publikacija, čiji su autori zaboravljeni umjetnici, nudi uvid u kulturno nasljeđe Istre kroz crteže i fotografije Sveščica modro-sivih korica, finog bezdrvnog monografskog papira, koji ni nakon osamdeset godina nije požutio, niti je postao krt, na stotinjak nenumeriranih stranica, u formatu kajdanke.

Na svakoj je stranici, s vrlo širokim marginama, reproducirana fotografija, crtež, veduta s motivom Istre i okoline, od Rijeke na krajnjem jugoistoku, pa preko poluotoka do Trsta, Idrije, Tolmina na sjeverozapadu. Knjiga nema predlista ni titularne stranice, nego započinje stranicom sadržaja, na kojoj su nazivi slika.

Neke fotografije klasične su razglednice, na drugima fotografiran je detalj prizora, stilom u duhu epohe. Fotografije su odreda nepotpisane, dok su crteži potpisivani, a na njima su, uglavnom, ljudi u mjesnim nošnjama ili u nekom svakodnevnom poslu.

Najviše je crteža Saše Šantela, rođenog 1883. u Gorici, studenta Škole za umjetnički obrt u Beču, te povijesti umjetnosti, estetike i muzikologije na Filozofskom fakultetu, danas zaboravljenog istarskog narodnog radnika i kulturnog entuzijasta, profesora na čuvenoj Pazinskoj gimnaziji i organizatora Prve hrvatske umjetničke izložbe, u Pazinu 1913, te samoukog skladatelja, koji se bavio istarskim glazbenim folklorom.

Potom slijede akvareli Nikole Arsenovića, rodom iz Retfale, samoukog etnografa i akvarelista koji je živio u devetnaestom stoljeću, i dvadesetak godina obilazio južnoslavenske krajeve, od Slovenije i Istre, preko Hercegovine, Crne Gore i Srbije, sve do granica s Rumunjskom i Bugarskom, vrlo pomno crtajući i slikajući narodne nošnje.

Bio je opčinjen folklorom, predlagao je da se narodna umjetnost uvede u škole. Treći crtač je Jan Karel Janovsky, Čeh , koji je u Pragu završio akademiju, a radio je, kao Jan Karlović-Janovsky kao profesor crtanja u školama na Sušaku i kao osnivač i voditelj slikarske škole u Opatiji. Četvrti je stanoviti L.

Kleinmond, crtač i akvarelist čije ilustracije često nalazimo po publikacijama i monografijama izdanim između dva rata.

Premda su svi crteži i akvareli, vjerojatno, rađeni u boji, reprodukcije su crno-bijele Urednik ove neobične, nabrzinu načinjene publikacije, koja je zacijelo objavljena prije nego što će se Tošo Dabac zaputiti na svoje čuveno fotografsko putovanje po Istri i Primorju, za kojeg će biti dužan da slikom potvrdi da su ti krajevi naši, a ne talijanski, potpisan je, na zadnjoj korici, gdje su i jedine bilješke o izdanju, kao M.

M. Pećar. Otkrivamo ga kao Matu Pećara, koji je malo prije i malo poslije Drugog svjetskog rata često za različite nakladnike priređivao ovakva izdanja. Kako je trajno nejasno tko je izdavač knjige, nema ga ni u katalogu Knjižnica grada Zagreba, u bibliografijama stoji oznaka S. N ili s. n. To znači Sine Nomine, bez imena.

Ime tiskare, međutim, jasno je naznačeno: Štamparija Vjesnik. FOTO Simona Mijoković iznenadila druženjem s najuspješnijim hrvatskim boksačem 1/13 Moja sklonost ovakvim izdanjima dijelom se tiče njihova dokumentiranja epohe, a dijelom gradova, ljudi ili predjela uz koje sam vezan.

Međutim, ono što me je privuklo ovoj knjizi, tojest ovom njezinom primjerku, i navelo me da ga kupim u jednom zagrebačkom antikvarijatu, posveta je, pisana nalivperom, modrom tintom, i vrlo urednim, lijepim rukopisom pri dnu stranice sadržaja: "Neka Vam, dobra s.

Paula, ove stranice osvježe uspomene i sjećanja na dragu zemlju, kraj i dobre ljude gdje Vas je Svevišnji darovao Vašim milim, a i nama, našoj zajednici. S. Bož." Ispod toga je naziv mjesta na T, koje pred kraj riječi ima i slovo l, ali ne uspijevam ga pročitati. Nije Tolmin. I datum, vrlo jasan: 21. VI. 1948.

Ono što u ovoj posveti namjernika gane njezina je urednost i mirnodopski, ceremonijalni ton. Iz nje, kao i iz svakog privatnog obraćanja koje do nas dolazi iz davnih doba, tako da živi nisu oni koji u obraćanju sudjeluju, kao da započinje neki roman, koji samo treba napisati, onako kako se zatim odvio život. Tko je bila s.

Paula - po svoj prilici časna sestra, rodom iz Istre - tko je bila (ili bio?) S.

Bož, što je bio povod ovom lijepom daru, što su u tom životu, već odavno isteklom, bile jedna (ili jedan) drugoj, gdje je ova sveščica proboravila svoj knjižni vijek prije nego što je stigla u antikvarijat, ništa o svemu tome ne znamo, a nadaje nam se kao vrhunsko tajanstvo, tema i motiv, kojima bi vrijedilo posvetiti istraživanje.

Ono što zasigurno znamo jest da se i u teška i grdna doba moglo živjeti mirno, dostojno i u skladu sa sobom. O tome posveta danas govori. A vremena su 1948. doista bila svakakva.

Tog, 21. lipnja 1948. u Njemačkoj je u opticaj uvedena njemačka marka (Deutsche Mark), kao nova valuta, Columbia Records objavila je prvu long play gramofonsku ploču (na 33 okretaja), čime je stvoren jedan, rekao bih, pseudoromaneskni žanr.

Tog dana u Beogradu počeo je peti kongres Komunističke partije Jugoslavije, a sukob s Informbiroom bio je na korak od svog vrhunca. Glava se gubila lako, trebalo je paziti na riječi, uskoro će i Goli otok ...

28 "Ako ne znaš što je bilo" Stručnjaci o napadima na Jakova Jozinovića: Isti čovjek previše je Hrvat u Beogradu i premalo Hrvat u Zagrebu 9 U LOVRANU VIDEO Poslušajte kako zvuči kada Lidija Bačić otpjeva hit Gorana Bareta!

Mnoge je iznenadila izvedbom PRIVEDENA JE Drama na letu za New York: Poznata glumica fizički je napala članove posade i ozlijedila ih POGREB U ROVINJU FOTO Shrvani sinovi Tony i Matteo i supruga Vinka uz obitelj i prijatelje oprostili su se od Mirka Cetinskog državni posjet FOTO Raskoš kakva se rijetko viđa!

Kraj Charles nije štedio na banketu za sultana, a Kate zablistala u svečanom izdanju jesenska moda Stiglo je vrijeme pulovera i kardigana: Iz Zare izdvajamo najljepše modele koje nosimo ove sezone STARE VJEŠTINE Ova priča s Murtera nije samo o jedrenju.

Riječ je o znanju koje bi inače moglo nestati Od balističke zaštite do robotike Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam Ministar Ružić pojasnio način isplate dodatka za mirovine u prosincu Ključne riječi showbiz Miljenko Jergović književna preporuka Još nema komentara Nema komentara.

Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje. Važna obavijest Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji. hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji. hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona. Za komentiranje je potrebna prijava/registracija.

Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Prijavite se Registrirajte se 15 Književna ostavština Vedrana Rudan znala je što će se dogoditi nakon njezine smrti: Sin otkrio detalje koje javnost nije znala Posljednja knjiga Vedrane Rudan, "Kao da me ima", objavljena je u Srbiji u suradnji sa sinom Slavenom Hrvatinom, a sadrži odabrane tekstove koji su oblikovali njezinu karijeru tijekom gotovo tri desetljeća.

Iako nije doživjela službeni izlazak, Rudan je uspjela odobriti izbor tekstova koji obuhvaćaju njezinu osobnu i književnu borbu. Za sada još nije poznato kada će se knjiga pronaći i na hrvatskim policama.

Izvor: Večernji list

Preporučujemo