Ako vi ili netko od vaših bližnjih živite s autizmom , promjene u kretanju tijekom starenja zaslužuju pozornost. Novo istraživanje pokazalo je da se parkinsonizam, koji uključuje drhtanje i usporenost pokreta, češće bilježi kod odraslih osoba s autizmom nego kod osoba bez autizma i intelektualnih teškoća.
Nalazi ne dokazuju da autizam uzrokuje Parkinsonovu bolest . Što su znanstvenici istraživali? U istraživanju objavljenom 24. listopada 2026. analizirani su podaci gotovo 57 milijuna Amerikanaca u dobi od 45 i više godina, prikupljeni kroz sustave zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicaid 2017. – 2019. godine.
Dijagnoze povezane s parkinsonizmom zabilježene su kod: 3,83 % osoba s autizmom bez intelektualnih teškoća 4,32 % osoba s intelektualnim teškoćama bez autizma 4,86 % osoba s autizmom i intelektualnim teškoćama 1,57 % osoba u kontrolnoj skupini , koje nisu imale ni autizam ni intelektualne teškoće.
Važno je razlikovati ove rezultate od procjene životnog rizika – navedeni postoci opisuju učestalost zabilježenih dijagnoza u analiziranim podacima.
Parkinsonizam nije isto što i Parkinsonova bolest Parkinsonizam je naziv za skup motoričkih znakova, poput drhtanja i usporenosti pokreta, koji se mogu pojaviti kod Parkinsonove bolesti, ali i zbog drugih uzroka. Među njima mogu biti i nuspojave određenih lijekova.
Zato rezultati ovog istraživanja ne znače da je svim osobama s evidentiranim parkinsonizmom potvrđena Parkinsonova bolest. Što pokazuju podaci o novim slučajevima? Znanstvenici su proučavali i novozabilježene slučajeve, uz prilagodbu rezultata prema dobi. U dostavljenom prikazu istraživanja navedene su sljedeće stope: Skupina Novi slučajevi na 100.
000 osoba-godina Osobe s autizmom i intelektualnim teškoćama 1. 341 Osobe s intelektualnim teškoćama bez autizma 1. 017 Osobe s autizmom bez intelektualnih teškoća 977 Kontrolna skupina 234 “Osoba-godina” označava jednu godinu praćenja jedne osobe. Primjerice, praćenje 100 osoba tijekom jedne godine ukupno iznosi 100 osoba-godina.
Zašto je važno pratiti promjene u kretanju? Voditelj istraživanja Gregory L. Wallace , profesor na Sveučilištu George Washington, naglasio je važnost bilježenja motoričkih sposobnosti i postojećih teškoća tijekom odrasle dobi , kako bi se kasnije mogle prepoznati promjene.
Ako već imate poteškoće s koordinacijom ili kretanjem, korisno je da liječnik poznaje vaše uobičajeno stanje. Tako nove smetnje neće automatski biti pripisane teškoćama koje su prisutne odranije. Mogu li lijekovi objasniti povezanost? Pojedini antipsihotici mogu izazvati parkinsonizam kao nuspojavu.
Ipak, povećana učestalost dijagnoza ostala je prisutna i nakon isključivanja osoba kojima su ti lijekovi bili propisani , što upućuje na to da njihova primjena ne objašnjava cijelu povezanost. Za razumijevanje mogućih uzroka potrebna su dodatna istraživanja. Znanstvenici posebno žele utvrditi u kojoj se dobi ove smetnje počinju pojavljivati te koji bi čimbenici mogli pomoći u njihovu ranijem prepoznavanju.