Mladi u Hrvatskoj itekako imaju razloga za nezadovoljstvo, troškovi života su ogromni, a mogućnost osamostaljenja mala. No mladi su kod nas i obeshrabreni mišlju da se ništa ionako neće promijeniti, kažu ekspertiProsvjedi nezadovoljnih učenika i studenata, proširen i na ostale skupine, šire se Europom i prerastaju u sve veći kaos prepun nasilja.
U Francuskoj su se u početne, studentske demonstracije zbog loših uvjeta u školama uključile nasilne skupine koje pale javne zgrade, pljačkaju trgovine, napadaju policiju.
Proteste je u Španjolskoj, pak, pokrenuo problem apartmanizacije gradova, zbog kojih starosjediocima do astronomskih cijena poskupljuju stanarine pa ih se deložira i nema stanova za najam. I u Portugalu buja nezadovoljstvo zbog troškova stanovanja koji su zadnjih desetak godina porasli i više od 120 posto, maršira se, pljačka i pali u Milanu.
I protesti u Albaniji, usmjereni protiv vlade, odnosno korupcije i nezaposlenosti ušli su u šesti tjedan. Protesti studenata tjednima traju i u Bruxellesu. Naznake da će biti pobune vidljive su već i u Grčkoj, Austriji i Njemačkoj, u kojima bi također moglo buknuti ovih dana.
Svuda su troškovi života značajno porasli, mladi pred sobom ne vide svijetlu budućnost. Može li se i u Hrvatskoj očekivati slično? - Svakako postoji potencijal za prosvjede mladih i u Hrvatskoj jer razloga za nezadovoljstvo ne nedostaje.
Prije svega, riječ je o sve težoj mogućnosti stambenog osamostaljivanja, visokim cijenama najma i nekretnina te plaćama koje mnogima ne omogućuju željeni životni standard - napominje za 24sata sociolog s Hrvatskih studija, doc. dr. sc. Ivan Perkov.
Još je važniji, dodaje, osjećaj generacijske nepravde, odnosno dojam da se obrazovanje, trud i rad ne vrednuju dovoljno, dok društveni uspjeh često ovisi o vezama i privilegijama. - Ipak, mladi su izrazito heterogena društvena skupina, različitih interesa i prioriteta.
Primjerice, studenti će se prije pobuniti zbog izravnog ugrožavanja vlastitog standarda nego zbog širih društvenih problema, osim ako oni ne eskaliraju do ozbiljnih razmjera. Nezadovoljstvo samo po sebi ne proizvodi prosvjede.
Vjerujem da će u Hrvatskoj prevladavati pasivnost sve dok se ne pojavi neka akutna tema koja će mlade izravno ugroziti i potaknuti na zajedničko djelovanje - zaključuje sociolog. I istraživačica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. sc.
Anja Gvozdanović, koja se bavi mladima, napominje da oni u Hrvatskoj imaju mnogo razloga za nezadovoljstvo, počevši od toga da je iznimno teško ostvariti materijalne preduvjete za osamostaljenje zbog visokih troškova života i stanarina.
- Posebno stoga što istraživanja mladih pokazuju da većina ima visoka očekivanja od Vlade u smislu smanjivanja društvenih, prvenstveno materijalnih nejednakosti. Također, prema istraživanju Zaklade 'Friedrich Ebert' i Instituta za društvena istraživanja Zagreb iz 2024., korupciju vide kao najveći društveni problem hrvatskog društva u budućnosti.
Osim toga, same političke institucije koje bi taj problem trebale rješavati smatraju nedostojnima povjerenja, što je dodatan poticaj za potencijalnu artikulaciju nezadovoljstva - govori znanstvenica i dodaje:- Međutim, upravo nedostatak povjerenja, koji podrazumijeva i očekivanje da se ništa neće promijeniti, može biti obeshrabrujući moment za bilo kakvu participaciju.
Uglavnom, samo nezadovoljstvo i nepovjerenje ne znače da će se oni pretočiti u neku vrstu kolektivnog djelovanja. Treba imati na umu da značajan dio mladih nema osjećaj da može utjecati na politiku i da se njihov glas uvažava.
Ipak, mladi jesu skloniji odabrati nekonvencionalne vrste participacije pa je u tom smislu moguće da će, uz osiguranje potrebne infrastrukture i organizacije, dolaziti do povremenih, problemski orijentiranih prosvjeda.
Europske vlade, među kojima i hrvatska, u ponedjeljak su izdale savjete građanima koji putuju u Francusku da izbjegavaju velika okupljanja i budu oprezni. Francuski premijer Sébastien Lecornu izjavio je u ponedjeljak da je zatražio od lokalnih vlasti da uvedu djelomični policijski sat.
Nije rekao u kojim je gradovima on moguć niti kakav će točno oblik imati, ali je isključio uvođenje potpunog policijskog sata u cijelom Parizu. Marseille je zabranio javna okupljanja i prosvjede tijekom većeg dijela ponedjeljka, a u Parizu je tijekom jutra bio blokiran ulaz u Louvre. Gradonačelnici najvećih francuskih gradova jučer su od vlade zatražili odgovore na nedostatnu pripremu sigurnosnih snaga.
Izvor: 24sata