Ovo pokazuje nova analiza Ljetno ili zimsko vrijeme? Stručnjaci otkrivaju koje bi bilo bolje zadržati cijele godine Budite prvi i komentirajte! 4 min čitanja Tomislav Stanić mag. educ. philol. croat. Biste li radije imali svjetlije večeri ili više dnevnog svjetla kada se ujutro budite i odlazite na posao?
Rasprava o ukidanju pomicanja sata otvara i pitanje koje bi vrijeme trebalo zadržati tijekom cijele godine. Nova analiza sugerira da bi za vaš san, raspoloženje i biološki ritam povoljnije bilo trajno standardno vrijeme, koje u svakodnevnom govoru nazivamo zimskim.
Dok se u pojedinim dijelovima Kanade razmatra ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje, stručnjaci upozoravaju da takva odluka rješava samo dio problema. U analizi objavljenoj u časopisu Canadian Medical Association Journal (CMAJ) autori uspoređuju zdravstvene i društvene posljedice trajnog ljetnog i trajnog standardnog vremena.
Njihov je zaključak da većina dostupnih zdravstvenih dokaza ide u prilog standardnom vremenu . Koja je razlika između trajnog ljetnog i standardnog vremena? Trajno ljetno vrijeme omogućilo bi vam više dnevnog svjetla nakon posla ili škole. To može olakšati rekreaciju, druženje, kupnju i druge poslijepodnevne aktivnosti.
Međutim, prema satu bi i sunce izlazilo sat vremena kasnije nego uz standardno vrijeme. Zimi bi to značilo više jutara tijekom kojih se budite, putujete na posao ili pratite djecu u školu prije svitanja. Trajno standardno vrijeme donosi više jutarnjeg svjetla, ali i raniji večernji mrak.
Raymond Lam , vodeći autor analize i profesor psihijatrije na Sveučilištu Britanske Kolumbije, ističe da pri izboru vremena treba uzeti u obzir važnost jutarnjeg svjetla za biološki sat, san i raspoloženje. Zašto je jutarnje svjetlo važno za vaš organizam? Vaš unutarnji biološki sat pomaže uskladiti spavanje i budnost s izmjenom dana i noći.
Jutarnje svjetlo pridonosi usklađivanju tog ritma s 24-satnim danom , dok ga večernje svjetlo može pomaknuti prema kasnijem uspavljivanju. Zbog toga vodeće organizacije koje se bave spavanjem i biološkim ritmovima preporučuju trajno standardno vrijeme.
Autori objašnjavaju da bi trajno ljetno vrijeme zimi smanjilo dostupnost jutarnjeg svjetla i pomaknulo dnevnu svjetlost prema večeri . To bi moglo otežati usklađivanje biološkog ritma sa školskim i radnim obvezama, osobito kada morate rano ustajati. Kako bi izbor vremena mogao utjecati na san i raspoloženje?
Manjak jutarnjeg svjetla može biti posebno važan za osobe osjetljive na sezonske promjene. Prema procjenama koje navode autori, sezonski afektivni poremećaj pogađa oko 1 – 3 % stanovnika Kanade , dok do 15 % osjeća blaže sezonske promjene raspoloženja , sna, apetita i energije.
U analizi se spominju i istraživanja koja su kod stanovnika zapadnijih dijelova iste vremenske zone, gdje sunce prema satu izlazi kasnije, zabilježila povezanost s različitim nepovoljnim zdravstvenim ishodima.
Takve povezanosti treba uzeti u obzir pri donošenju odluka, ali one same po sebi ne dokazuju da kasniji izlazak sunca izravno uzrokuje sve uočene zdravstvene poteškoće . FOTO: Shutterstock Tko bi mogao biti posebno osjetljiv? Djeca i adolescenti mogli bi biti posebno pogođeni tamnijim zimskim jutrima.
Tijekom puberteta prirodno se pomiče vrijeme uspavljivanja prema kasnijim satima, dok nastava često i dalje počinje rano.
Autori izdvajaju i druge skupine na koje bi trajno ljetno vrijeme moglo snažnije utjecati: osobe koje rade u smjenama ili rano započinju radni dan korisnike javnog prijevoza pješake i bicikliste stanovnike ruralnih područja osobe u zajednicama s lošijom rasvjetom i prometnom infrastrukturom.
Za njih bi više jutarnjih putovanja po mraku moglo otvoriti dodatna pitanja sigurnosti. Koje su prednosti trajnog ljetnog vremena? Više svjetla nakon radnog dana mnogima je privlačno. Ako se želite prošetati, vježbati na otvorenom ili družiti nakon posla, svjetlije večeri mogu vam olakšati organizaciju.
Autori priznaju te prednosti, ali upozoravaju da ih treba odvagnuti u odnosu na dokaze koji kasniji položaj sunčeva dana u odnosu na sat povezuju s kraćim spavanjem, nižom produktivnošću i lošijim obrazovnim rezultatima . Drugim riječima, pri odluci nije dovoljno razmišljati samo o slobodnom vremenu nakon posla, nego i o tome kako započinjete dan.
Što pokazuju iskustva drugih zemalja? Neke su zemlje već pokušale zadržati ljetno vrijeme tijekom cijele godine, a zatim odustale. SAD ga je uveo tijekom energetske krize 1974. godine , ali su odluku promijenile unutar godine dana.
Među razlozima bili su nezadovoljstvo tamnim zimskim jutrima i zabrinutost zbog djece koja su putovala u školu prije izlaska sunca. Rusija je trajno ljetno vrijeme uvela 2011., a od njega odustala 2014. godine nakon nezadovoljstva javnosti. Čile je također promijenio odluku nakon pokušaja iz 2015. godine.
Što bi trebalo pratiti nakon ukidanja pomicanja sata? Neovisno o odabranom sustavu, autori preporučuju praćenje njegovih posljedica za zdravlje i svakodnevni život.
Uz trajno ljetno vrijeme predlažu sigurnije prometnice i pješačke površine, kasniji ili fleksibilniji početak nastave i rada te više izloženosti jutarnjem svjetlu u školama i na radnim mjestima. Trebalo bi pratiti i promjene u spavanju, raspoloženju, ozljedama i drugim zdravstvenim ishodima.
Prema njihovoj procjeni, trajno standardno vrijeme zahtijevalo bi manje prilagodbi, uglavnom povezanih s ranijim večernjim mrakom zimi i ranijim svitanjem ljeti. Izbor vremena zato je i javnozdravstveno pitanje.
Iako svjetlije večeri imaju svoje prednosti, autori zaključuju da dostupni zdravstveni dokazi daju prednost trajnom standardnom vremenu, ponajprije zbog bolje usklađenosti s vašim biološkim satom. Pročitajte i ove članke: Pomicanje sata: Počinje zimsko računanje vremena!
Psihologinja otkriva kako to utječe na naš organizam i ima li smisla ukidanje Pomicanje sata nema učinak kakav mislimo? Novo istraživanje iznenadilo je znanstvenike Jesenska depresija: Što je sezonski afektivni poremećaj?
Tekst Dana Za vas izdvajamo Piše liječnik Pancoastov sindrom: Bol u ramenu ponekad može biti povezana s tumorom pluća – evo koji su još znakovi Hrvoje Pinoza 3 min čitanja Članak objavljen: 19-10-2026 istraživanje pomicanje sata ukidanje pomicanja sata zimsko računanje vremena Lam, R. W. i sur. (2026).
Analysis of health impacts associated with adopting permanent standard time or permanent daylight saving time to inform policy in Canada . CMAJ , 198(34): 1335–1340. When the clocks stop changing: What time is best for health? (2026). EurekAlert!
Izvor: Kreni zdravo