Ako želite više kretanja u svojoj svakodnevici, šetnja može biti jednostavan početak. Novo istraživanje povezalo je veći broj dnevnih koraka s boljom pažnjom, koncentracijom i samokontrolom. Ipak, rezultati ne dokazuju da je upravo hodanje uzrok boljih mentalnih sposobnosti. Što su znanstvenici istraživali?
U istraživanju znanstvenici su analizirali podatke 3. 093 odrasle osobe u dobi 18 – 93 godine, uključene u američki istraživački program All of Us. Željeli su ispitati kako su svakodnevno kretanje i krvni tlak povezani s kognitivnim sposobnostima.
Kognitivne sposobnosti omogućuju vam da pratite razgovor, usredotočite se na zadatak, zanemarite ometanja i promislite prije donošenja odluke. Važne su u svakodnevnim situacijama, od obavljanja posla do planiranja obveza. Istraživači su se koristili podacima prikupljenima u razdoblju 2009. – 2023. godine .
Broj koraka bilježili su uređaji Fitbit, dok su podatke o sistoličkom, odnosno gornjem, i dijastoličkom, odnosno donjem krvnom tlaku preuzeli iz elektroničke zdravstvene dokumentacije.
Na kraju promatranog razdoblja sudionici su jednom pristupili četirima računalnim testovima kojima su se procjenjivali: održavanje pažnje i koncentracije sposobnost zanemarivanja ometajućih podražaja samokontrola i odlučivanje između manje trenutačne i veće odgođene nagrade prepoznavanje emocija na licima drugih ljudi.
Više koraka povezano s boljim rezultatima Sudionici koji su svakodnevno više hodali ostvarivali su bolje rezultate u zadacima koji su procjenjivali pažnju, zanemarivanje ometanja i samokontrolu. Svaka dodatna tisuća koraka dnevno bila je povezana s boljim rezultatima u tim područjima.
Kako bi detaljnije proučili razlike, znanstvenici su sudionike razvrstali u tri skupine prema obrascima kretanja. Njihov prosječan dnevni broj koraka iznosio je približno: 5. 100 koraka u najmanje aktivnoj skupini 8. 900 koraka u srednje aktivnoj skupini 14. 200 koraka u najaktivnijoj skupini.
Obje aktivnije skupine postigle su bolje rezultate u trima navedenim testovima od najmanje aktivne skupine. Takva povezanost nije utvrđena za prepoznavanje emocija. Ove brojke ipak ne predstavljaju propisani cilj niti dokazuju da trebate napraviti određeni broj koraka kako biste poboljšali koncentraciju .
Riječ je o prosjecima skupina koje su istraživači uspoređivali. Kakvu je ulogu imao krvni tlak? Istraživače je zanimalo može li krvni tlak djelomično objasniti povezanost kretanja i mentalnih sposobnosti. Viši sistolički tlak bio je povezan sa slabijim rezultatom samo u testu samokontrole i odlučivanja o nagradama.
Za dijastolički tlak nije pronađena statistički značajna povezanost s rezultatima četiriju testova. Prema njihovoj analizi, niži krvni tlak objašnjavao je tek oko 4,8 % povezanosti između tjelesne aktivnosti i rezultata u testu samokontrole. To upućuje na mogućnost da su u odnos između kretanja i kognitivnog zdravlja uključeni i drugi procesi.
Ipak, iz ovih rezultata ne treba zaključiti da krvni tlak nije važan za zdravlje mozga. Kako bi kretanje moglo biti povezano sa zdravljem mozga? Autori navode nekoliko mogućih objašnjenja koja nadilaze utjecaj na krvni tlak.
Među njima su poticanje neuroplastičnosti , odnosno sposobnosti mozga da se prilagođava i mijenja, smanjenje upalnih procesa u organizmu te bolji metabolizam glukoze. Međutim, ovo istraživanje nije izravno utvrdilo kojim bi mehanizmima hodanje moglo djelovati na mentalne sposobnosti.
Navedena objašnjenja ostaju mogućnosti koje treba dodatno ispitati. Što rezultati znače za vas? Prednost istraživanja jest to što su broj koraka bilježili nosivi uređaji. U mnogim ranijim radovima znanstvenici su se oslanjali na procjene sudionika, koje mogu precijeniti ili podcijeniti stvarnu količinu kretanja.
Ipak, riječ je o promatračkom istraživanju, a kognitivne sposobnosti procijenjene su samo jednom . Zato nije moguće utvrditi jesu li aktivniji sudionici tijekom vremena poboljšali svoje sposobnosti niti je li hodanje izravno zaslužno za njihove bolje rezultate.
Moguće je i da se osobe s boljim kognitivnim sposobnostima više kreću ili da na oboje utječu drugi čimbenici. Ako razmišljate o tome kako se više kretati, svakodnevna šetnja može biti pristupačan način da aktivnost uključite u svoju rutinu.
Rezultati ovog istraživanja dodatno ističu povezanost kretanja i pojedinih mentalnih sposobnosti, ali ne određuju univerzalan broj koraka koji jamči bolju koncentraciju ili sprječava demenciju . Ovoliko koraka dnevno može pomoći u smanjenju depresije . Mondal, S. (2026).
More daily steps over a long period linked to better attention and decision-making . Okusaga, O. O. i sur. (2026). Physical activity and blood pressure as predictors of cognitive function in the all of us research program .