SDP i Možemo! u programu najavljuju kako će se u prvih 100 dana mandata obaviti javni pregled svih centara za gospodarenje otpadom i donijeti odluka o sanaciji za svaku onečišćenu lokaciju SDP i Možemo! najavljuju da će, pobijede li na parlamentarnim izborima, od 2028. do 2032. godine u program gospodarenja otpadom uložiti 1,3 milijarde eura, kažu i da za provedbu programa nije potrebno novo zaduživanje države, da se sredstva mogu osigurati iz postojećih izvora.
„U mandatu 2028. -2032. godine naša će vlada uložiti 1,3 milijardi eura u program gospodarenja otpadom, što uključuje 185.
000 tona novih kapaciteta za biootpad, četiri do pet regionalnih sortirnica, sanirani Gospić i Sovjak do 2030. i osam centara za gospodarenje otpadom (CGO) u radu do kraja mandata“, najavio je SDP-ov zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Kaže da je to 325 milijuna eura godišnje, manje nego što je aktualna Vlada planirala, a nije izgradila. Okvirni plan izgradnje javne infrastrukture za razdoblje 2028. –2032. vlade SDP-a i Možemo! obuhvaća projekte ukupne vrijednosti 1,8 milijarde eura, od čega se 1,3 milijarde isplaćuje do kraja mandata.
U njemu se, tako, predviđa dovršetak centara u gradnji (110 milijuna), dovršetak centra u Zagrebu (80 milijuna), kompostane i bioplinskog postrojenja za 185.
000 tona biootpada (195 milijuna), četiri do pet regionalnih sortirnica (175 milijuna), sanacije crnih točaka uključujući Gospić i Sovjak (160 milijuna), zatvaranje odlagališta (100 milijuna), reciklažna dvorišta, centri za ponovnu uporabu i oprema za šest frakcija (150 milijuna), rekonstrukcija Marišćine i Kaštijuna (70 milijuna), početak gradnje dvaju centara nove generacije (100 milijuna) itd.
U prvih sto dana javni pregled svih CGO SDP i Možemo! u programu najavljuju kako će se u prvih 100 dana mandata obaviti javni pregled svih centara za gospodarenje otpadom i donijeti odluka o sanaciji za svaku onečišćenu lokaciju.
Za prvu godinu mandata najavljuju donošenje novog Zakona o gospodarenju otpadom, nacionalni plan za gorivo iz otpada, sporazum Vlade i Grada Zagreba o energani, a do 2030. novi Plan gospodarenja otpadom s regionalnim poglavljima, minimalnim standardima usluge u svih 556 gradova i općina te dovršeni Gospić i Sovjak.
Do kraja mandata obećavaju osam od jedanaest CGO-a u radu, 60 posto biootpada obrađeno i prve regionalne sortirnice u pogonu. Bez novog zaduživanja U SDP-u i Možemo! tvrde da za provedbu njihova programa ne treba novo zaduživanje države, da se sredstva mogu osigurati iz postojećih domaćih i europskih izvora.
Planiranih 1, 3 milijarde eura u prvom mandatu financirali bi Fond za zaštitu okoliša, i to 420 milijuna eura iz naknada za otpad i odlaganje te još 180 milijuna od naknada prozvođača. Iz Europskog programa 2021. -2027. uložilo bi se 100 milijuna eura, dok bi se iz europskih sredstava 2028. -2034.
(za Hrvatsku je predloženo 14,6 milijardi eura opće alokacije) investiralo 285 milijuna eura. Iz Modernizacijskog fonda, u kojem Hrvatskoj pripada do 1,3 milijarde eura, uložili bi 90 milijuna eura, a iz prihoda od ETS-a (Europski sustav za trgovanje emisijama) 50 milijuna eura.
Gradovi, općine i Grad Zagreb program bi financirali sa 145 milijuna dok bi iz proračuna, regresa od odgovornih i povrata naknade pristiglo još 35 milijuna, što čini ukupno 1,305 milijardi eura u prvom mandatu.
Zajam Svjetske banke ili Europske investicijske banke od 150 do 200 milijuna eura ugovorit će se samo ako europska sredstva zakasne, kao pričuva, što će Sabor potvrditi zakonom. Aktualna vlada predvidjela 2, 9 milijardi eura za rješavanje otpada SDP i Možemo! navode da je aktualna Vlada u svoja dva Plana gospodarenja otpadom, za razdoblja 2017.
–2022. i 2023. –2028., predvidjela ukupno 2,9 milijardi eura za rješavanje problema otpada, ali da nije ostvarila postavljene ciljeve. Lijevi oporbeni savez tvrdi da je od predviđenih 11 centara za gospodarenje otpadom u funkciji tek pet, da je u 2024. reciklirano 36,7 posto komunalnog otpada, dok je 50,9 posto završilo na odlagalištima.
Ističi i da nijedan cilj Plana za razdoblje 2017. -2022. godine nije ostvaren nego je novac namijenjen za otpad usmjeravala drugamo. Ističu da je 2020. Vlada 199 milijuna eura europskog novca iz otpada preusmjerila u potporu poduzećima, iz NPOO-a 2025. izbacila je dva ulaganja u otpad i novac usmjerila u HBOR i obnovu.
Iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica za otpad je planirala 33 milijuna eura, isplatila 6,6, a 163 milijuna potrošila na subvencije plina. Upozoravaju i na stanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema njihovim navodima, Fond je iz 2025. u 2026. prenio 566 milijuna eura neutrošenih sredstava.
Rebalansom iz listopada 2026. prijenos u 2027. povećan je na 641 milijun eura, dok se prema financijskom planu očekuje da će na kraju 2028. u Fondu biti više od milijardu eura. Novac bio na papiru, manjkala provedba Zbog toga dvije stranke smatraju da Vlada vlastitim financijskim planom pokazuje kako neće provesti Plan gospodarenja otpadom.
„Vlada je za otpad planirala 2,9 milijarde eura u dva vlastita plana, više nego što mi planiramo uložiti. Od jedanaest centara radi pet, a nijedan cilj plana za 2017. do 2022. nije ostvaren. Tko danas govori da za naš program nema novca, nije pročitao vlastite dokumente“, ustvrdio je Zmajlović.
Dodao je kako Vladin plan iz 2017. vrijedio 674 milijuna, a iz 2023. vrijedi 2,2 milijarde eura, naglasivši da je novac bio na papiru svake godine, a ono što je manjkalo bila je provedba.
Svaki put kada je trebalo naći novac za nešto drugo, ustvrdio je, uzelo se iz otpada - 2020. za poduzeća, 2025. za HBOR, iz ETS prihoda za subvencije plina i svaku od tih odluka potpisala je Vlada. „Deset godina je bilo novca, planova i europskih rokova, a nije bilo postrojenja.
Dok centri nisu radili, uvoz otpada narastao je na 871 tisuću tona, a u Gospiću je zakopano 33 tisuće tona. Je li to bila nesposobnost ili nečiji interes? Vlada građanima duguje odgovor na to pitanje”, poručio je Zmajlović.