Ovaj se vikend obilježava Svjetski dan štednje , a prema posljednjoj analizi Hrvatske gospodarske komore ( HGK ), Hrvati itekako štede. U bankama imaju 43 milijarde eura, a svaki stanovnik u prosjeku ima oko 11 tisuća eura ušteđevine. Tko najviše uspije ostaviti sa strane i gdje čuvaju novce? Euro po euro i kasica se puni.
Hrvati na bankovnim računima imaju gotovo 43 milijarde eura, no najveći dio njihova bogatstva nalazi se u nekretninama. Štednja raste, a građani se sve više okreću i drugim oblicima ulaganja. Pokazala je to najnovija analiza Hrvatske gospodarske komore predstavljena uoči Svjetskog dana štednje.
Koliko se mjesečno može staviti sa strane, ovisi o mogućnostima. Dok neki uspijevaju uštedjeti nekoliko stotina eura, drugi odvajaju znatno manje. "Zacrtam si 400, 500 eura mjesečno sa strane i ako je sve u redu bude tako, nekad bude i više", kaže Ivica iz Zagreba.
Student Noa iz Krapine mjesečno uspije uštedjeti od 200 do 300 eura, dok Krunoslav iz Zagreba odvaja oko 50 eura. Novac, kaže, drži u banci.
Zagrepčani imaju najviše novca u bankama Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, krajem lipnja građani su u bankama držali gotovo 43 milijarde eura, što je 5,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kada bi se taj novac ravnomjerno raspodijelio, na svakog stanovnika Hrvatske otpalo bi nešto više od 11 tisuća eura.
Najveći prosjek ima Zagreb, s više od 15 i pol tisuća eura po stanovniku.
"41 posto svih depozita koncentrirano je u sedam jadranskih županija, 28 posto depozita je u Gradu Zagrebu, a na 13 preostalih kontinentalnih županija otpada 31 posto svih depozita", istaknula je Vanja Dominović , voditeljica Odjela za financijske institucije i osiguravajuća društva HGK-a.
Najmanje novca u bankama, gledano po stanovniku, imaju građani Vukovarsko-srijemske županije, oko 5600 eura. Ipak, velik dio novca građani drže na računima koji ne donose kamatu. Prema podacima iznesenima na okruglom stolu, više od 70 posto depozita nalazi se na tekućim računima, dok je manji dio oročen.
Najveći dio bogatstva ipak je u nekretninama Iako bankovni depoziti dominiraju financijskom imovinom građana, najveći dio ukupnog bogatstva hrvatskih kućanstava nalazi se u nekretninama, no nekretnine imaju i svoje nedostatke. Za razliku od novca na bankovnom računu, nije ih moguće brzo pretvoriti u gotovinu.
Osim toga, njihove cijene znatno se mijenjaju. "Ako se ta vrsta imovine stječe putem kredita, to znači da pada priuštivost, ne samo općenita, nego i priuštivost nekretnina koje se financiraju kreditima", upozorila je Sandra Švaljek , zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke.
Unatoč smanjenju kamatnih stopa, rast cijena nekretnina mnogim građanima otežava kupnju vlastitog doma. Građani sve više ulažu u fondove, obveznice i kriptovalute Štedne navike Hrvata ipak se mijenjaju. Iako se najveći dio financijske imovine i dalje nalazi u bankama, njihov udio postupno se smanjuje jer raste interes za druga ulaganja.
Sve više građana ulaže u investicijske fondove, a oko 520 tisuća dodatno štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove. Posebno su popularni državni trezorski zapisi i obveznice. U posljednje tri i pol godine građani su kroz 23 izdanja državnih vrijednosnih papira ukupno uložili više od 20 milijardi eura.
Riječ je o zbroju ulaganja kroz pojedina izdanja, uključujući mogućnost ponovnog ulaganja dospjelog novca. Mladi se sve češće zanimaju i za kriptovalute, no Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upozorava na rizike takvih ulaganja.
Kako bi građane potaknula na dugoročnu štednju i ulaganje, država priprema uvođenje hrvatskog investicijskog računa. Njime se želi pojednostaviti ulaganje na tržištu kapitala.
"Da to bude veoma jednostavan instrument koji građani ne nameće nikakav administrativni teret, uključujući i komplicirane obveze koje ima kada ulaže na tržište kapitala", poručila je Anamarija Staničić , zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e.